Novi trominutni test moždanih valova mogao bi otkriti probleme s pamćenjem povezane s Alzheimerovom bolešću znatno prije postavljanja uobičajene dijagnoze.
Ovo otkriće budi nadu da bi se pomoću ovog pristupa mogli identificirati pacijenti kojima bi novi lijekovi najviše pomogli, piše The Guardian.
U maloj, ali značajnoj studiji, test je uspješno ukazao na specifične probleme s pamćenjem kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, izdvajajući one pod povećanim rizikom od razvoja Alzheimera. Istraživanja na većim skupinama ispitanika već su u toku.
Riječ je o takozvanom Fastball testu, obliku elektroencefalograma (EEG) koji pomoću malih senzora postavljenih na vlasište bilježi električnu aktivnost mozga dok osoba posmatra niz slika na ekranu. Problemi s pamćenjem otkrivaju se analizom automatskih reakcija mozga na slike koje je ispitanik vidio neposredno prije samog testiranja.
“Ovo nam pokazuje da naša nova pasivna mjera pamćenja, koju smo razvili specifično za dijagnozu Alzheimerove bolesti, može biti osjetljiva na pojedince s vrlo visokim rizikom koji još nisu dijagnosticirani”, izjavio je dr. George Stothart, kognitivni neuroznanstvenik sa Univerziteta u Bathu, gdje je test i razvijen.
Studija, provedena u saradnji sa Univerzitetom u Bristolu, obuhvatila je 54 zdrave odrasle osobe i 52 pacijenta s blagim kognitivnim oštećenjem (BKO). Osobama s BKO-om pamćenje, razmišljanje ili jezičke sposobnosti su narušene, ali ne u mjeri koja bi ih sprječavala u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Prije samog testa, volonterima je prikazano osam slika uz uputu da ih imenuju, ali ne i da ih pokušaju zapamtiti. Istraživači su potom bilježili njihovu moždanu aktivnost dok su gledali stotine slika koje su se brzo izmjenjivale na ekranu, pri čemu se svaka peta slika odnosila na jednu od osam prethodno prikazanih.
Naučnici su otkrili da su osobe s amnestičkim BKO-om, stanjem koje prvenstveno utiče na pamćenje, imale smanjene moždane reakcije u poređenju sa zdravim ispitanicima i onima s neamnestičkim BKO-om. Poznato je da osobe s amnestičkim BKO-om imaju višestruko veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Važno je naglasiti da test ne može sa sigurnošću predvidjeti ko će razviti Alzheimerovu bolest. Međutim, ako veće studije potvrde ove nalaze, mogao bi postati ključan alat za ljekare u ranoj procjeni pacijenata pod visokim rizikom. Time bi se omogućilo pravovremeno uvođenje novih lijekova poput donanemaba i lecanemaba, od kojih bi ti pacijenti mogli imati najviše koristi.
Sva testiranja provedena su u domovima ispitanika, što je, prema riječima dr. Stotharta, ključno za dostupnost metode i smanjenje anksioznosti kod pacijenata. Detalji istraživanja objavljeni su u časopisu Brain Communications.
Profesor Vladimir Litvak s Instituta za neurologiju Queen Square pri UCL-u izjavio je kako je ovo “rani korak prema razvoju klinički korisnog testa”. Dodao je kako je ključan sljedeći korak utvrditi može li test predvidjeti kako se stanje osobe mijenja tokom vremena i uticati na odluke o liječenju.
Dr. Julia Dudley iz organizacije Alzheimer’s Research UK poručila je: “Ohrabrujuće je vidjeti studije koje istražuju potencijalne načine ranijeg otkrivanja problema s pamćenjem. Novi tretmani za Alzheimerovu bolest pokazuju se efikasnijima kada se primjenjuju u ranijim fazama bolesti, stoga je ranija dijagnoza ključna kako bi ljudi imali koristi od toga.”
“Potrebne su dugoročnije studije na većim, raznovrsnim skupinama ljudi kako bi se otkrilo može li ova tehnologija predvidjeti kako će se problemi s pamćenjem razvijati tokom vremena. Oštećenje pamćenja također može biti povezano s drugim zdravstvenim stanjima, ne samo s demencijom. Buduća istraživanja trebala bi razmotriti kako drugi faktori mogu uticati na rezultate testa moždanih valova i istražiti kako bi se ovi testovi mogli koristiti uz druge dijagnostičke alate poput kognitivnih procjena i krvnih pretraga”, zaključila je Dudley.
(Vijesti.ba)