Zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa su za Guardian izjavili da on za sada namjerava prepustiti Rusiji i Ukrajini da organizuju sastanak između lidera bez njegovog direktnog učešća.
Sljedeća faza u okončanju rata, prema Trumpovom viđenju, ostaje bilateralni sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predjsednika Volodimira Zelenskog, rekli su zvaničnici.
Kako navodi Guardian, Trump je savjetnicima proteklih dana kazao da namjerava biti domaćin trilateralnog sastanka sa dvojicom lidera tek nakon što se oni prethodno sastanu, iako ostaje nejasno da li će do tog početnog sastanka uopće doći, a Trump ne namjerava sudjelovati u organizovanju toga.
U telefonskom intervjuu s voditeljem talk-show programa Markom Levinom na WABC-u u utorak, Trump je takođe rekao da misli da bi bilo bolje da se Putin i Zelenski sastanu bez njega u prvoj instanci. “Samo želim vidjeti šta će se dogoditi na tom sastanku. Dakle, oni su u procesu da ga organizuju i vidjet ćemo šta će se desiti”.
Trumpovo oklijevanje da pogura Putina i Zelenskog ka sastanku dolazi nakon što je posljednjih dana priznao da je okončanje rata u Ukrajini teže nego što je očekivao, nakon što je tokom predizborne kampanje prošle godine tvrdio da ga može završiti za 24 sata.
Od tada pokušava doći do brzog mirovnog sporazuma nakon što je njegov rok za okončanje rata ovog mjeseca istekao i rekao je, nakon sastanaka sa Zelenskim i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedjeljak, da je pokrenuo korake ka bilateralnom sastanku.
Visoki zvaničnik administracije opisao je situaciju kao Trumpovo zauzimanje “pristupa čekanja i posmatranja” u vezi s tim hoće li sastanak Putina i Zelenskog biti zakazan. No, posljednjih dana bilo je malo konkretnih znakova napretka, a Bijela kuća nema uži spisak lokacija gdje bi se sastanak mogao održati.
Bijela kuća je u saopštenju navela da “Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost nastavljaju da rade s ruskim i ukrajinskim zvaničnicima na postizanju bilateralnog sastanka kako bi se zaustavilo ubijanje i okončao rat… Nije u nacionalnom interesu da se o tim pitanjima dalje pregovara javno”.
Nakon sastanaka u Bijeloj kući, Trump je razgovarao s Putinom u telefonskom pozivu koji je trajao oko 40 minuta. Putinov savjetnik za vanjsku politiku, Jurij Ušakov, kasnije je rekao da su se dvojica lidera složila da imenuju više pregovarače za direktne razgovore između Rusije i Ukrajine.
Ta izjava signalizirala je da bi bilateralni sastanak mogao biti još prilično daleko, iako je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izrazio optimizam da bi se mogao dogoditi u roku od dvije sedmice, a Putin je ranije odbijao pokušaje Zelenskog za susret licem u lice od početka rata.
Na konferenciji za medije u ponedjeljak navečer nakon sastanaka u Bijeloj kući, Zelenski je rekao da je sastanak evropskih lidera s Trumpom bio usmjeren na sigurnosne garancije za Ukrajinu u bilo kojem mirovnom sporazumu kako bi se osiguralo da Rusija ne obnovi invaziju.
Trump je ponudio da doprinese sigurnosnim garancijama, ali je od tada isključio mogućnost slanja američkih vojnika da budu dio vojne sile na terenu u Ukrajini. Očekuje se da bi američka pomoć došla u obliku razmjene obavještajnih podataka ili eventualno američke zračne podrške.
Ranije je Steve Witkoff, Trumpov specijalni izaslanik, rekao u emisiji CNN-a State of the Union nakon samita Trump–Putin na Aljasci da se Putin složio da SAD mogu Ukrajini ponuditi sigurnosnu garanciju nalik na kolektivnu odbranu iz člana 5 NATO-a.
“Uspjeli smo dobiti sljedeći ustupak: da Sjedinjene Države mogu ponuditi zaštitu nalik na član 5, što je jedan od stvarnih razloga zašto Ukrajina želi u NATO”, rekao je Witkoff.
Ali Putinovo prihvatanje NATO-sličnih sigurnosnih garancija možda neće biti tako jednostavno. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, također je sugerisao da bi Rusija trebala biti jedan od sigurnosnih garanta za Ukrajinu, što je prijedlog koji je Bijela kuća privatno odbacila, prema riječima jednog zvaničnika.
“Ukrajinska strana je predložila, a naša delegacija se tada složila, da se razrade sigurnosne garancije koje bi uključivale sve stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – dakle, Rusiju, Narodnu Republiku Kinu, Sjedinjene Američke Države, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo”, rekao je Lavrov.
Nakon sastanaka u Bijeloj kući, Zelenski je također iznio plan da preko Evrope kupi američko oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara kako bi osigurao garancije sigurnosti, te da SAD kupuju dronove iz Ukrajine. Ostaje nejasno da li bi to bio dio ugovora o oružju za Ukrajinu koji je Trump najavio prošlog mjeseca.
(Vijesti.ba)