Adamović koji je, između ostalog, i bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije BiH, pojašnjava da ukoliko je predsjednik “koji je u mandatu“ iz nekog razloga spriječen da obavlja tu dužnost, onda imenuje nekog od svojih zamjenika koji će u njegovo ime obavljati predsjedničku dužnost.
Potvrdio je da postoje i opcije izmjene Ustava RS-a ili da neko od potpredsjednika tog entiteta preuzme predsjedničku funkciju, ali da je u slučaju Dodika došlo do „razrješenja“, odnosno, da je njegov mandat oduzet.
Datum održavanja posebne sjednice Skupštine RS-a još nije utvrđen, međutim na web stranici NSRS-a objavljen je prijedlog dnevnog reda.
Navedene su dvije tačke, od kojih je prva Informacija o presudi Suda BiH izrečena predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata te zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija RS-a.
Druga tačka je razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku RS-a i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Dodiku.
U izjavi za Fenu Adamović se osvrnuo na spomenuti referendum, koji je Dodik najavio nakon što mu je oduzet predsjednički mandat, te istakao da „sam referendum ne predstavlja nikakvu opasnost“.
– Referendum ne može narušiti ustavni poredak, jer je kao oblik izražavanja dozvoljen – podvukao je, dodajući da se radi samo o prikupljanju javnog mišljenja o nekom društvenom problemu.
Međutim, s druge strane, on upozorava da ono što bi moglo biti problem jeste referendumsko pitanje, kao i to da li će se odgovor na to pitanje provoditi u praksi.
– Ako je referendumsko pitanje hoćemo li se otcijepiti od Bosne i Hercegovine, onda neminovno dolazite u sukob sa Ustavom BiH i to onda postaje i politički i pravni problem, jer imate suprotnost ‘sadržine’ Ustava i referendum odgovora – kaže ovaj advokat.
U slučaju da referendumsko pitanje nije u sukobu sa ustavom BiH, onda, u pravnom smislu, kaže on, zaključak referenduma može biti samo vrsta upute za organe koji odlučuju ili za nekoga ko se profilira u politici.
– Recimo, postavite pitanje treba li nam uređenje vodotokova i većina ljudi se izjasni da treba. U tom slučaju to će biti samo javno mišljenje, ništa više – naveo je primjer referendumskog pitanja koje je u skladu sa zakonima.
Zaključio je da, u smislu izvršnosti po pravnoj snazi, ne postoji način da neka odluka bude provedena referendumom ukoliko referendumsko pitanje nije u kontekstu strateškog razvoja društva, time još jednom potcrtavši značaj referendumskog pitanja.
Referendumi u RS-u i ranije su bili najavljivani, a jedan od njih, Referendum o Danu državnosti Republike Srpske, održan je u septembru 2016. godine. Referendumsko pitanje tada je glasilo: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Rs?“. Međutim, Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma.
Također, Milorad Dodik nije prvi predsjednik RS-a kojem je zabranjeno političko djelovanje. Visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp smijenio je 1999. godine Nikolu Poplašena sa funkcije predsjednika Rs, a Dodik koji je u to vrijeme bio premijer u ostavci, podržao je njegovu smjenu.
(Vijesti.ba / FENA)