Prošli mjesec nastavio je trend ekstremnih klimatskih uslova koje naučnici pripisuju globalnom zagrijavanju izazvanom ljudskim djelovanjem, iako je došlo do zastoja u obaranju temperaturnih rekorda na planeti.
Prema podacima evropske Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), prosječna globalna temperatura zraka na površini bila je 0,45 stepeni Celzija viša od prosjeka za taj mjesec iz perioda 1991–2020.
“Dvije godine nakon najtoplijeg jula u historiji mjerenja, nedavni niz globalnih temperaturnih rekorda je prekinut – za sada. Ali to ne znači da su klimatske promjene stale. Nastavljamo svjedočiti posljedicama zagrijavanja planete kroz događaje poput ekstremnih vrućina i katastrofalnih poplava u julu”, rekao je Carlo Buontempo, direktor C3S-a, javlja Hina.
Iako nije bilo toliko vruće kao rekordnog jula 2023. i drugog najtoplijeg jula 2024., prosječna temperatura Zemljine površine prošlog mjeseca i dalje je bila 1,25 stepeni Celzija viša u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. godine.
Štaviše, 12-mjesečni period od augusta 2024. do jula 2025. bio je 1,53 stepena Celzija topliji u odnosu na predindustrijski nivo, premašivši prag od 1,5 stepeni koji je utvrđen Pariškim sporazumom s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja. Taj sporazum je stupio na snagu 2016. godine.
Glavni uzrok klimatskih promjena je ispuštanje stakleničkih plinova uslijed sagorijevanja fosilnih goriva.
Prošla godina bila je najtoplija godina ikad zabilježena na planeti.
(Vijesti.ba)