Ljeto i jesen se ne mogu zamisliti bez salate od paradajza, ali postoji određena grupa ljudi koja bi trebalo da se drži podalje do ovog voća.
Iako se paradajz često smatra zdravom namirnicom, stručnjaci upozoravaju da može izazvati ozbiljne tegobe kod osoba koje pate od određenih zdravstvenih problema. Njegova kiselost i prisustvo određenih spojeva mogu pogoršati simptome i izazvati komplikacije.
Paradajz je izrazito kiseo, što može izazvati žgaravicu i nelagodnost kod osoba koje pate od gastritisa ili gastroezofagealnog refluksa. Čak i kod zdravih osoba, prekomjerna konzumacija može dovesti do pečenja u želucu.
Zbog prisustva alkaloida solanina, paradajz može podstaći nakupljanje kalcijuma u mekim tkivima, što dovodi do upala i bolova u zglobovima. Osobe koje već imaju problema sa zglobovima treba da budu posebno oprezne.
Paradajz sadrži oksalate i visok nivo kalijuma, što može negativno uticati na rad bubrega. Kod osoba koje imaju problema sa bubrezima, konzumacija paradajza može doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca.
Histamin prisutan u paradajzu može kod osjetljivih osoba izazvati osip, oticanje jezika i druge alergijske simptome. Osobe sa dijagnostikovanom alergijom na paradajz treba da ga potpuno izbjegavaju.
Kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva (IBS), paradajz može izazvati nadutost, grčeve, dijareju ili zatvor. Zbog svoje kiselosti, dodatno iritira digestivni trakt.
Kisela hrana poput paradajza može izazvati učestalo mokrenje i iritaciju mokraćnog mjehura. Osobe sa problemima urinarnog trakta treba da izbjegavaju paradajz, kečap i slične proizvode.
Alkaloidi iz paradajza mogu pogoršati upalne procese kod osoba koje pate od autoimunih bolesti. Mnogi oboleli izbjegavaju ne samo paradajz, već i druge biljke iz iste porodice – poput krompira.
(Vijesti.ba)