Uglavnom nastupaju u autentičnim nošnjama, od kojih su neke stare i više od stotinu godina. A da bi to kulturno blago i sačuvali, želja im je uspostaviti muzej narodnih nošnji.
To društvo imalo je, kroz istoriju, desetine hiljada članova a njihovi nasljednici upisivali su se, s koljena na koljeno, u ‘Lolu’. Imaju dosta primjera gdje su djeca i unuci, treća ili četvrta generacija, sad već odrasli ljudi nastavili tu tradiciju članstva u KUD ‘Lola’, koje je iznjedrilo i brojne estradne umjetnike.
Generalni sekretar KUD “Lola” Sarajevo Vedad Štaljo kaže da trenutno to društvo broji više od 400 članova, raspoređenih u devet različitih ansambala.
-Imamo šest različitih folklornih ansambala, dva dječija (pripremni i početni dječiji ansambl) i izvođački dječiji ansambl. Imamo omladinski folklorni ansambl, izvođački i rekreativni folklorni ansambl – kazao je.
KUD „Lola“ ima i kamerni mješoviti hor, ove godine slave deseti rođendan. Za tih deset godina osvojili su brojne nagrade, u BiH i inozemstvu. Narodni orkestar KUD „Lola“ broji 20 članova, a ženska vokalna grupa počela je s radom prošle godine i pokušat će, kaže Štaljo, od te grupe napraviti trend.
U razgovoru za Fenu Štaljo ističe da je ‘Lola’ jedno od rijetkih društava koje, osim igara i običaja iz Bosne i Hercegovine, njeguje i na repertoaru ima igre iz zemalja bivše države. Osim 11 koreografija iz Bosne i Hercegovine, na repertoaru imaju i koreografije iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te sa Kosova.
-Zaista smo ponosni na tu šarolikost, koju imamo. Za današnje doba vrlo važna je činjenica da smo možda čak jedino društvo koje ima i autentične nošnje za sve te koreografije – naglašava.
Priča da su neke od tih nošnji starije i više od stotinu godina te su s razlogom ponosni na to kulturno blago, neprocjenjive vrijednosti.
Pokušavaju očuvati i na najbolji mogući način brinuti o tim nošnjama, da to kulturno blago ostane budućim generacijama. A da bi to sačuvali i zaštitili od zuba vremena, koriste i kvalitetne replike.
– Nažalost, originalne nošnje (posebno gradske narodne nošnje) nije moguće naći te pokušavamo izraditi što kvalitetnije replike. Sve što je originalno, pokušavamo da sačuvamo od vremena i bespotrebnog trošenja. Nadam se da ćemo u godinama koje slijede moći napraviti i mali kutak, u prostorijama KUD ‘Lola’, muzej narodnih nošnji gdje bi bile izložene te originalne lijepe nošnje iz svih krajeva bivše države – kazao je.
Štaljo naglašava da su u Bosni i Hercegovini rijetki majstori za kreiranje narodnih nošnji, nekolicina ih se time bavi.
– Izradom nošnji u Bosni i Hercegovini bavi se nekolicina ljudi, uglavnom entuzijasta koji žive folkor isto kao i mi. Ima ih nekoliko u Bosni i Hercegovini koji se time bave, od njih je moguće kupiti replike narodne nošnje – kaže.
Pojašnjava da je seosku narodnu nošnju još moguće pronaći ponegdje u Bosni i Hercegovini. Tako je npr. u selima na Bjelašnici, Vlašiću, Gučoj Gori i u Hercegovini još moguće pronaći neke autentične dijelove narodnih nošnji, što ih je neko sačuvao u sehari.
-Neki ljudi ne shvataju vrijednost tih nošnji ili jednostavno ih žele prodati za velike pare pa se rješavaju nečega što bi trebalo da ostane u amanet budućnim generacijama – naglasio je. Pojašnjava da je sad teško pronaći nošnje nekadašnjeg kvaliteta, takvi materijali više ne postoje.
Kulturno-umjetničko društvo ‘Lola’ djeluje u vlastitim prostorijama, u sarajevskoj općini Novo Sarajevo. Vrijedno rade svaki dan, osim subote. Njihovi ansambli imaju probe minimalno dva puta sedmično. Trenutno renoviraju određene dijelove te zgrade. Želja im je zamijeniti stolariju iz 1984. godine, nadaju se da će na vrijeme pronaći donatora za to da bi taj posao i završili do naredne kalendardske godine kad obilježavaju 80 godina rada.
KUD ‘Lola’ je osnivač odnosno kreatori su i organizatori dva međunarodna festivala. Internacionalni festival folklora Sarajevo održan je četiri puta dosad.
Festival je simbol slavljenja različitosti i harmonije među kulturama, okuplja igrače i muzičare iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, kao i zemalja regiona. Festival horske muzike ‘Loline horske večeri’ upriličen je prvi put u decembru prošle godine, nadaju se da će postati tradicionalan.
KUD ‘Lola’ je sudionik brojnih festivala u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu, a za sve ove godine osvojili su brojne nagrade. U suradnji sa Općinom Novo Sarajevo, realiziraju Projekt ‘Mali koraci, veliko blago’, a kreiraju folklorne sekcije u osnovnim školama. Pokušavaju animirati što veći broj osnovaca, da se priključe folkloru. Za tri godine kroz taj projekt prošlo je više od hiljadu djece.
-Ponosni smo na rezultate tog projekta. Mladi su budućnost kulturno-umjetničkog društva ‘Lola’, ali i naše kulture i tradicije jer jedino kroz mlade naraštaje možemo da očuvamo kulturu i tradiciju i identitet naroda Bosne i Hercegovine, naglasio je u razgovoru za Fenu generalni sekretar KUD ‘Lola’ Sarajevo Vedad Štaljo.
Kamerni mješoviti hor KUD ‘Lola’ sudjelovao je u obilježavanju 30 godina od genocida u Srebrenici. Dostojanstveno su odali počast žrtvama genodica i pokazali da ljudskost, ljubav i empatija nemaju granicu. Za one kojih nema, za one koji pamte, za one koji vjeruju da glas može biti i molitva i protest i zagrljaj taj hor otpjevao je tradicionalnu ilahiju “Kad procvatu behari”, za koju je aranžman uradio Mario Katavić, a solo pjevala Zdenka Vaniček. Kompoziciju “Bijeli cvijet” napisao je član KUD Lola Elvir Solak, a na tom obilježavanju otpjevali su je zajedno sa ansamblom Spektra i Ivanom Šarićem kao solistom.
Iz KUD Lola poručuju da svi zajedno, kolektivno, rade da što bolje i kvalitetnije sačuvaju i prenesu sve ono što kultura i tradicija jesu – i igru, i pjesmu i običaje.
(Vijesti.ba / FENA)