Tim zakonom BiH ispunjava dio svojih međunarodnih obaveza, otvara prostor za razvoj konkurentnog tržišta električne energije i jača energetsku sigurnost i pouzdanost sistema. Zakon donosi niz strateških efekata, uključujući liberalizaciju tržišta, poticanje konkurencije i investicija, te jačanje regulatornog okvira. Poseban značaj ima uspostavljanje berze električne energije – operatora organiziranog tržišta koji će djelovati kao ugovorna strana između prodavača i kupaca na tržištu električne energije.
– Optimistične procjene govore da bi berza mogla biti formirana i integrisana u interno Evropsko tržište električne energije u roku godinu dana nakon donošenja zakona. Međutim, treba znati da je pored formiranja zasebne kompanije u kadrovskom, tehničkom i organizacionom smislu, operatora organizovanog tržišta, i njene operativnosti, potrebno u okviru procesa uvezivanja tržišta donijeti i potpisati nekoliko desetina prilagođenih i usklađenih ugovora, sporazuma i pravilnika sa susjednim i regionalnim berzama i kompanijama, što zahtijeva period najmanje od dvije do tri godine – istakao je je Bajramović.
Napomenuo je da su se u okviru BH K CIGRE, kroz savjetovanja i okrugle stolove u posljednjih sedam do osam godina intezivno, vodile aktivnosti oko stvaranja uređenog veleprodajnog tržišta i uspostave berze električne energije u Bosni i Hercegovini. Sve je to bilo u skladu sa pravnom stečevinom EU, koja se zasniva na principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminatornosti.
– To je posebno važno kada se zna da je Bosna i Hercegovina imala značajan i pozitivan fizički obim neto izvoza električne energije u periodu 2018-2023 od prosječno 4 TWh, što predstavlja 25 posto njene proizvodnje. Prethodne 2024. i ove godine Bosna i Hercegovina je zbog nedostatka uglja i loše hidrologije imala trend pada neto izvoza. I dalje je izvoz pozitivan i na godišnjem nivou od 2 TWh i to zahvaljujući prije svega nezavisnim proizvođačima električne energije koji praktično svu proizvedenu energiju izvoze – dodao je Bajramović.
Formiranje berze električne energije i povezivanje sa regionalnim tržištem, prema njegovim riječima, jedan je od uslova eventualnog izuzeća naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). Naime, EU je uvela prekogranične takse za emisije ugljen dioksida – CBAM, koje predstavljaju zaštitni mehanizam za uvoz energetski intenzivnih proizvoda, uključujući i električnu energiju iz zemalja koje nemaju uveden sistem oporezivanja CO2.
Jedan od uslova da neka zemlja (i Bosna i Hercegovina), kako je dodao Bajramović, bude izuzeta od primjene CBAM mehanizma je da su u nacionalno zakonodavstvo implementirane glavne odredbe EU propisa vezanih za funkcionisanje organizovanog tržišta električne energije i povezivanje tržišta i njihova implementacija u tehničkom i organizacionom smislu.
Bajramović smatra da je nedostatak utvrđenog zakona to što je izostavljen prirodni gas koji je bio uključen u raniji prijedlog, s obzirom da je poznato da će slijedeći zadatak biti usklađivanje našeg zakonodavstva sa EU pravnom stečevinom u oblasti transporta i skladištenja gasa.
Kako je poznato, Vijeće ministara BiH utvrdilo je 24. jula Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u tom području.
Prijedlog zakona, koji je pozdravio Sekretarijat Energetske zajednice, bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri, a prethodno su pozitivna mišljenja na tekst zakona dale vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH.
Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u Bosni i Hercegovini, čime se u ovom području ispunjava jedan od preduslova za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).
(Vijesti.ba / FENA)