Kardiolozi sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpotcjenjenijih problema današnjice.
To je pretjerano sjedenje, naročito kod osoba koje rade uredske poslove.
Istraživanja pokazuju da neki zaposleni provedu i do 89 posto radnog vremena sjedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa, pa čak i prerane smrti.
Iako mnogi vjeruju da redovno vježbanje može popraviti štetu, naučne studije ukazuju na suprotno.
– Čak ni preporučenih 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično nije dovoljno da se neutraliziraju negativni efekti cjelodnevnog sjedenja – upozorava dr. Catherine Weinberg, kardiologinja iz bolnice Lenox Hill u New Yorku.
Sjedenje „uspavljuje“ tijelo i stvara idealne uvjete za bolest
Kada satima ne ustajemo, naše tijelo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi.
Dr. Cheng-Han Chen, interventni kardiolog, ističe da sjedilački način života pogoršava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog pritiska, srčanih poremećaja i stvaranja krvnih ugrušaka – koji su čest uzrok moždanog i srčanog udara.
– Važno je pokretati noge, mijenjati položaj tijela, ustajati – jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sjedenja – naglašava dr. Alfonso Waller s Medicinskog fakulteta Rutgers New Jersey.
Ni redovno kretanje nije dovoljno ako cijeli dan sjedite
Čak i ako trenirate nekoliko puta sedmično, to ne znači da ste zaštićeni.
– Fizička aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sjedeći, i dalje ste u rizičnoj grupi – kaže dr. Dawn Varner Kirshner iz The Heart Center u Baltimoreu.
Dodaje da i 6.000 koraka dnevno, što je manje od popularnih 10.000, može imati pozitivan učinak, ali to je teško dostići ako svakodnevno sjedite osam sati ili više.
Navika koju hitno moramo promijeniti
Rješenje ne leži u promjeni posla, već u uvođenju redovnih pauza za kretanje. Istraživanja pokazuju da samo 20 do 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti – ako se ta aktivnost rasporedi kroz dan.
– Kratke šetnje, penjanje uz stepenice, istezanje – sve to doprinosi očuvanju zdravlja srca – kaže dr. Chen. Dodaje da čak i jedna do dvije minute kretanja svakog sata mogu napraviti razliku.
Dr. Waller savjetuje da u svakodnevni raspored ugradimo podsjetnike.
– Idite po vodu, prošetajte hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promjene, ali s vremenom čine veliku razliku.
Hodajte dok telefonirate i izbjegavajte pasivne pauze
Dr. Weinberg preporučuje da svaki telefonski razgovor iskoristimo kao priliku za kretanje.
– Ako pričate na telefon, nemojte sjediti. Hodajte, protegnite se – bilo kakvo kretanje je bolje od mirovanja.
Ako ne volite alarme i podsjetnike, pokušajte razviti naviku da svakog punog sata ustanete, napravite nekoliko koraka ili kratko istezanje. Te male pauze mogu imati ključan značaj za vaše srce, krvne sudove i opće zdravlje.
Svakodnevno kretanje je ključno za zdravlje
Ne morate svakodnevno ići u teretanu, ali ne smijete ignorisati sate provedene u sjedećem položaju. Naše tijelo nije stvoreno za takav način života, a posljedice se s vremenom samo gomilaju.
Ako radite u uredu, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, pomjerajte se tokom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno.
(Vijesti.ba)