Zašto ljeti imamo zatvor češće nego zimi? Saznajte kako dehidracija, sunce i ishrana utječu na vašu probavu.
Ljeti se mnogo češće javljaju problemi sa zatvorom. Ali zašto nas visoke temperature toliko pogađaju kada je riječ o probavi? Stručnjaci upozoravaju da nije riječ o umišljenom problemu – zatvor je zaista češći tokom toplinskih valova. Glavni krivac je – dehidracija.
Nije mit – zatvor je tokom velikih vrućina učestaliji nego u bilo koje drugo doba godine. Iako se možda hranimo jednako zdravo kao i inače i održavamo istu razinu fizičke aktivnosti, ljeti to jednostavno nije dovoljno. Zašto?
Prema riječima dr Rabie de Latour, specijalistice gastroenterologije, dehidracija je glavni uzrok zatvora. Kada tijelo ne unosi dovoljno tečnosti, ono počinje štedjeti na vodi – i to najprije kroz stolicu i urin.
“Kada smo dehidrirani, tijelo iz stolice i urina crpi vodu kako bi nadoknadilo gubitke,” objašnjava doktorica. “Tada stolica postaje tvrđa, a urin tamnije boje i koncentriraniji – to je jasan signal da treba unositi više tekućine.”
Ali ako pijemo jednako kao i obično, zašto i dalje imamo zatvor?
Upravo zato što ljeti gubimo više vode znojenjem. Samim tim, tijelo lakše uđe u stanje blage dehidracije, čak i ako pijemo onoliko koliko inače pijemo u proljeće ili jesen. Osim toga, tijelo prolazi kroz stanje poznato kao toplotni umor, koji predstavlja određeni stres i za probavni sistem. Rezultat toga može biti i proljev – ali mnogo češće je to zatvor.
Zato je ključno povećati unos vode tokom toplinskih valova kako bismo očuvali dobru hidrataciju i potaknuli zdravu probavu.
Ponekad ni povećani unos tečnosti nije dovoljan da spriječi zatvor. U tom slučaju uzrok mogu biti i drugi faktori. Gastroenterologinja je podijelila savjete za promjene životnog stila koje mogu pomoći kod zatvora – ne samo ljeti, nego tokom cijele godine:
1. Jedite dovoljno vlakana
Unos biljnih vlakana je ključan za zdravlje probave – i to ne samo tokom ljeta. Statistike pokazuju da čak 80% odraslih ne unosi preporučenu dnevnu količinu vlakana. Preporučuje se da dvije trećine obroka bude biljnog porijekla, posebno tokom ljetnih mjeseci kada je rizik od zatvora veći.
Hrana bogata vlaknima uključuje: svježe voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.
2. Krećite se redovno
Fizička aktivnost potiče peristaltiku crijeva i sprječava zadržavanje stolice. Nije potrebna intenzivna tjelovježba – već i 15 minuta hoda dnevno može napraviti ogromnu razliku. Jedno istraživanje pokazalo je da svakodnevna šetnja može produžiti životni vijek za 28%, a istovremeno smanjiti rizik od zatvora.
Aktivnosti poput vožnje bicikla, plivanja i lagane joge odlične su za poticanje rada crijeva.
(Vijesti.ba)