Kina preuzima vodstvo u globalnoj trci sa SAD-om

… u kolumni za Politico. Prema njegovim riječima, dok Peking ostvaruje napredak u gotovo svim ključnim sektorima, administracija predsjednika Donalda Trumpa vlastitim potezima sve više potkopava američku konkurentnost i poziciju u svijetu.

– To nije zaključak koji bi mnogi izvukli prije šest mjeseci, ali sada je neizbježan. Ono što se danas promijenilo jeste da je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa od preuzimanja dužnosti poduzela niz koraka koji idu direktno u korist njenog protivnika, slabeći vlastitu sposobnost da nadmaši konkurenciju. Uskoro ćemo doći do tačke kada ovaj trend postaje nepovratan – navodi se u tekstu.

Decenijama je Kina slijedila izreku Denga Xiaopinga: “Sakrij svoju snagu i strpljivo čekaj pravi trenutak”. Nažalost, većina zapadnih zemalja, predvođenih SAD-om, ignorisala je ovaj drugi dio upozorenja — da Kina strpljivo čeka — i umjesto toga su se fokusirale na Kinu kao ogromno novo tržište za zapadne proizvode, usluge i kapital.

Svi su mogli postati bogati time što Kina postaje bogata ili se bar tako činilo. Takav stav je savršeno odgovarao Dengu i njegovim nasljednicima. Međutim, njihov cilj nije bio bogatstvo radi bogatstva, već sticanje potrebne moći da se takmiče i pobijede jedinu preostalu svjetsku supersilu.

Kada je Xi Jinping došao na vlast 2013. godine Kina više nije imala potrebu da čeka i počela je pokazivati svoju snagu.

U posljednjih deset godina Kina je povećala vojnu potrošnju za 800 posto – što predstavlja najveće vojno jačanje u mirnodopskoj historiji. Danas ima više ratnih brodova od SAD-a, modernizuje svoj nuklearni arsenal s ciljem da dostigne paritet s Rusijom i SAD-om do kraja decenije, i pokazuje vojnu silu na područjima koja su dugo bila pod isključivim uticajem SAD-a.

Ipak, iako je njen vojni uspon impresivan, mnogo više zabrinjavaju kineski ekonomski, naučni i tehnološki napreci.

Danas 70 posto zemalja svijeta trguje više s Kinom nego sa SAD-om. Trump je sam rekao da je Amerika možda veliki tržni centar, ali proizvodi koje kupujete u njenim radnjama – i širom svijeta – prave se u Kini.

Trgovina nije jedino tržište koje je Kina preuzela. Slijedeći jasnu i dosljednu strategiju koju je Xi najavio još 2015. godine, Kina danas predvodi svijet u električnim vozilima i baterijama, robotici, kvantnim komunikacijama, obnovljivim tehnologijama i još mnogo toga. Prema jednoj studiji, dok je prije 20 godina SAD prednjačila nad Kinom u 60 od 64 ključne tehnologije u oblasti odbrane, energije, računarstva, biotehnologije i drugih sektora, Kina sada prednjači u 57 njih.

Ova odlučnost da pobijedi posebno je vidljiva u oblasti o kojoj se posljednjih mjeseci mnogo govorilo: rijetki metali i magneti koji su ključni za odbranu, elektroniku i proizvodnju zelene tehnologije.

Trenutno Kina posjeduje gotovo 50 posto svjetskih rezervi rijetkih metala, kontroliše 70 posto rudnika rijetkih metala i 90 posto globalnih kapaciteta za preradu tih materijala. Također kontroliše više od 90 posto proizvodnje ključnih magneta i uspješno je iskoristila taj gotovo monopolistički položaj da prisili Trumpovu administraciju da odstupi u trgovinskom ratu i ograničenjima izvoza čipova.

Čak i u oblastima u kojima SAD još uvijek ima prednost – kao što su vještačka inteligencija (AI) i kvantno računarstvo – Kina sustiže. Objavljivanje DeepSeek-a, na primjer, šokiralo je AI zajednicu svojom brzinom i sofisticiranošću, skoro dostižući znatno skuplje modele razvijene od strane američkih tehnoloških kompanija. A prema riječima jednog visokog zvaničnika iz Microsofta, sljedeća generacija DeepSeek-a mogla bi čak nadmašiti najnaprednije modele kompanija poput OpenAI.

Sve ovo ukazuje da Kina ne samo da sustiže SAD, već ih u mnogim aspektima i nadmašuje.

Amerika još uvijek ima mnoge prednosti u ovoj trci — zahvaljujući kojima je i uspjela da ostane ispred, čak i dok je Kina krenula u svoju dugoročnu strategiju nadmetanja. No, u posljednjih šest mjeseci Trumpova administracija sistematski počinje da demontira mnoge od tih prednosti.

Uzmimo za primjer savezništva: najveća prednost SAD-a je to što ima saveznike, dok Kina ima klijente. Kolektivno, SAD i njeni saveznici mogu nadmašiti Kinu u inovacijama, trgovini, finansijama i privlačenju partnera. Ali saveznici Washingtona u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji sve više i s pravom strahuju da ih politika “Amerika na prvom mjestu” zapravo stavlja na posljednje mjesto. Rečeno im je da se sami brane, da plaćaju carine od 15 posto ili više, a Kanadi i Danskoj čak je sugerisano da ustupe teritorije. Kao rezultat toga, oni se okreću jedni drugima i smanjuju vojne, ekonomske i političke veze s Washingtonom.

I to nije sve. Trumpova administracija vodi i politiku finansiranja univerziteta i imigracije koja direktno podriva sposobnost SAD-a da se takmiči s Kinom. Osamdeset godina savezna sredstva za istraživanje finansirala su naučne i tehnološke proboje poput interneta, sekvenciranje DNK-a, svemirskih misija, vakcina, lijekova za rak i još mnogo toga. Američki istraživački univerziteti predvodili su ove inovacije, privlačeći talente iz cijelog svijeta kako bi doprinijeli tom inovacijskom ekosistemu.

Ali Trump je sada smanjio savezno finansiranje osnovnih istraživanja za trećinu, blokirao istraživačke grantove vodećim univerzitetima iz čisto ideoloških razloga i pooštrio imigraciju za strane studente i istraživače. Jedna anketa sugeriše da 75 posto naučnika u SAD-u danas planira napustiti zemlju i raditi drugdje.

Teško je precijeniti štetu koju ove politike nanose konkurentnosti SAD-a. Samo jedan primjer: mnoge od najbližih saveznica SAD-a sada nude velike grantove i istraživačke prilike kako bi privukle najjači stručni kadar koji je do sada bio osnova američkog uspjeha kao globalne inovacione sile.

Ovo nije samo pucanj u nogu — ovo je pucanj u glavu. I ako Washington brzo ne ispravi situaciju, uskoro će shvatiti da ga ne prestiže samo Peking, već i ostatak svijeta.

(Vijesti.ba / FENA)