Nakon rasprave o ovoj tački, poslanici su se izjasnili o većem broju zaključaka koji su predloženi tokom rasprave, ali ni jedan od njih nije prihvaćen.
Kako su naveli predlagači ove tačke dnevnog reda, konkretni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na dan 20. decembara 2024. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni, ali istovremeno i zabrinjavajući, a prikupljeni su od 71 institucije. Pet institucija nisu dostavile tražene podatke, a za tri su korišteni javno dostupni podaci iz 2023. godine.
– Ukratko, od analiziranih 74 institucija, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje. Nadalje, grubo su prekršeni Ustav BiH i državni zakoni u dijelu koji propisuje etničku strukturu rukovodilaca institucija – navodi se u dostavljenom materijalu.
Dodaje se kako je dodatni problem i taj što niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika, niti njihovu nacionalnu strukturu.
– S obzirom na odgovore institucija o nacionalnoj zastupljenosti, kao i analizirajući podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o internom napredovanju unutar institucija BiH u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti – smatraju predlagači.
Navode da je, što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, zabrinjavajuće da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.
– Mora se odmah utvrditi stvarno stanje nacionalne zastupljenosti u svim institucijama i zahtjevati dosljedno provođenje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine po pitanju proporcionalne nacionalne zastupljenosti u institucijama na državnom nivou – navedeno je između ostalog u materijalu dostavljenom poslanicima.
Poslanici su danas dali saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, čiji je predlagač poslanik Jasmin Emrić, bit će razmatran na jednoj od narednih sjednica, jer Emrićev zahtjev za razmatranje predloženog zakonskog rješenja po hitnom postupku nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova, te je upućen Kolegiju na usaglašavanje.
Po okončanju ove hitne sjednice počela je nova hitna sjednica Predstavničkog doma, koja je sazvana na zahtjev pet poslanika.
(Vijesti.ba / FENA)