Prije otprilike pola milijarde godina život na Zemlji doživio je pravu eksploziju u događaju koji danas nazivamo kambrijskom eksplozijom. Fosilni zapisi iz tog vremena svjedoče o nagloj pojavi bizarnih i složenih stvorenja, čime su postavljeni temelji za većinu glavnih životinjskih skupina koje poznajemo danas, piše Science Alert.
Međutim, fosili iz kasnijeg kambrijskog razdoblja znatno su rjeđi, zbog čega znanstvenici nisu imali jasnu sliku o tome što se događalo nakon tog početnog “velikog praska” života. Sada bi novootkrivena skupina iznimno dobro očuvanih fosila mogla popuniti tu prazninu. Stari su oko 505 miliona godina, što ih čini tri miliona godina mlađima od poznatog nalazišta Burgess Shale, ključnog izvora fosila iz kambrijske eksplozije.
Borba za opstanak i prve inovacije
Tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta Cambridge pronašao je više od 1500 sićušnih fosila u uzorcima iz formacije Bright Angel u Grand Canyonu, području koje je nekoć bilo plitko morsko dno. Većinu nalaza čine priapulidni crvi, uz nekoliko stotina rakova i nekoliko mekušaca.
Iako su resursi u to doba bili obilni, konkurencija među vrstama je rasla, što je nagrađivalo one koje su uspjele iskoristiti nove ekološke niše. Primjera radi, vrsta crva nazvana Kraytdraco spectatus bila je prekrivena zubima s razrađenim filamentima različitih oblika i duljina. Istraživači vjeruju da su čvršćim zubima strugali površine kako bi podigli čestice hrane koje su zatim filtrirali iz vode pomoću duljih filamenata.
Fosili rakova pokazuju znakove hranjenja filtriranjem, koristeći sitne dlačice za guranje hrane prema ustima gdje su je mljeli strukturama nalik kutnjacima. Mekušci su, s druge strane, imali redove zuba u obliku lopatica kojima su vjerojatno strugali alge i mikrobe s površina.
Temelji za današnji život
Kambrijska eksplozija dobiva puno pozornosti jer je dobro dokumentirana fosilima, ali to je bio tek početak. Novoopisani fosili, s iznimnom razinom očuvanosti detalja, pružaju fascinantan uvid u razdoblje neposredno nakon toga, kada se složeni život stabilizirao i počeo inovirati s novim oblicima.
I na tome možemo biti zahvalni. Većina glavnih životinjskih skupina, uključujući člankonošce (kukci, paučnjaci, rakovi) i svitkovce (u koje spadamo i mi, kralježnjaci), potječe upravo iz kambrija. Konkurentsko okruženje kasnog kambrija moglo je učvrstiti strategije koje su životinjama omogućile da ostanu uspješne pola milijarde godina kasnije.
Kako zaključuju istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances: “Ako je kambrijska eksplozija postavila temelje modernih adaptivnih rješenja, onda je jačanje njihovih kompetitivnih interakcija možda nametnulo dugoročne trendove funkcionalnih inovacija u biosferi.”
(Vijesti.ba)