Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u ponedjeljak dati “važnu izjavu” o Rusiji, ali nije otkrio nikakve pojedinosti.
Posljednjih dana izrazio je nezadovoljstvo ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog rata u Ukrajini.
U međuvremenu, u američkom Kongresu sve veću podršku dobiva zakon kojim bi se Rusiji uvele nove sankcije s ciljem da je se prisili na mirovne pregovore. No, prijedlog zakona još uvijek čeka ključnu podršku – onu predsjednika. Zato pristaše Ukrajine u Washingtonu i Kijevu s nestrpljenjem iščekuju Trumpovu najavu u ponedjeljak, nadajući se da bi upravo tada mogao dati zeleno svjetlo za zakon kojim bi se pojačao pritisak na Moskvu.
Trump, koji se tokom svoje izborne kampanje zakleo da će okončati rusku agresiju na Ukrajinu, nije dao detalje o tome što će njegova planirana objava podrazumijevati, ali tokom posljednjih nekoliko sedmica sve je više javno frustriran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog njegove nespremnosti da prihvati prekid vatre i rastućeg broja civilnih žrtava u ruskim napadima.
U utorak je Trump odobrio slanje američkog odbrambenog oružja Ukrajini. Dva dana kasnije, bio je bliže nego ikad podršci zakona o sankcijama, iako još nije potpisao tekst zakona, prema osobi upoznatoj s njegovim razmišljanjima. Vođa republikanske većine u Senatu John Thune rekao je novinarima ranije ove sedmice da bi Senat mogao glasati o zakonu ovog mjeseca.
Mike Johnson, vodeći republikanac u Zastupničkom domu, izrazio je sličan optimizam, dok su republikanski senator Lindsey Graham i državni sekretar Marco Rubio privatno rekli evropskim diplomatima da će zakon uskoro biti predložen, prema izvoru izravno upoznatim s tim pitanjem, javlja Hina.
Udar i na Kinu
“Senat će uskoro predložiti zakon o strogim sankcijama, ne samo protiv Rusije, već i protiv zemalja poput Kine i Indije koje kupuju ruske energetske proizvode koji finansiraju Putinovu ratnu mašinu”, napisao je Graham na X-u u utorak.
Ipak, nije jasno je li Trump odustao od zalaganja za diplomatiju s Rusijom. A obimno pravo veta na sankcije koje Bijela kuća traži moglo bi učiniti zakon više simboličnim nego suštinskim, priznaju neki pristaše.
U razgovoru s novinarima u Kuala Lumpuru u petak, nakon svog drugog sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, Rubio je rekao da se raspravljalo o “novoj ideji” koju će vratiti Trumpu na daljnje konsultacije. Odbio je dati daljnje detalje. “Taj novi koncept je – ovaj novi pristup nije nešto što automatski vodi miru, ali bi potencijalno mogao otvoriti vrata”, rekao je Rubio.
No, također je ponovio Trumpovu frustraciju zbog nespremnosti Moskve da bude fleksibilnija i rekao da su Amerikanci prije nekoliko sedmica rekli Rusima da bi zakon o sankcijama mogao proći.
Zakon, čiji su glavni sponzori Graham i demokratski senator Richard Blumenthal, uveo bi obimne sankcije protiv raznih ruskih pojedinaca, vladinih tijela i finansijskih institucija. Također bi kaznio i druge zemlje koje trguju s Moskvom, namećući 500 posto carina nacijama koje kupuju rusku naftu, plin, uranij i druge izvozne proizvode.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta pozvao zapadne saveznike Ukrajine da nametnu strože sankcije Moskvi kako bi prisilili Kremlj da pristane na prekid vatre kao korak prema okončanju rata, koji sada traje već 40 mjeseci.
Rad na zakonu ubrzao se tokom protekle sedmice, prema riječima dvaju američkih zvaničnika. Jedna osoba upoznata s Trumpovim razmišljanjem rekla je da tekst još treba doraditi. Trenutna verzija, rekla je ta osoba, ne daje predsjedniku dovoljno fleksibilnosti da provodi svoju vanjskopolitičku agendu nezavisno o Kongresu.
Bijela kuća sarađuje s Kongresom i sponzorima zakona kako bi osigurala da će on biti “poboljšanje predsjednikovih vanjskopolitičkih ciljeva”, dodala je ta osoba.
Jedna osoba upoznata s procesom izrade nacrta rekla je da je osoblje Kongresa posljednjih dana rješavalo tehnička pitanja, poput toga kako spriječiti da bilo kakve sankcije utječu na rad američke ambasade u Moskvi. Glasnogovornik Grahama rekao je za Reuters da zakon vjerovatno neće biti uvršten ranije do sedmice 21. jula, zbog drugih zakonodavnih prioriteta.
Zastupnički dom, koji će morati glasati o mjeri, odlazi na stanku u augustu, što znači da je vrijeme za iznošenje prijedloga zakona ograničeno, pogotovo ako se i Trumpov zahtjev za smanjenje 9,4 milijarde dolara potrošnje na inostranu pomoć i javno emitovanje – koji je prošao Zastupnički dom i trenutno je u Senatu – vrati u Zastupnički dom nakon određenih izmjena.
Neki pristaše zakona priznaju da je zakon uglavnom simboličan, s obzirom na to da bi Trump imao široke ovlasti veta na sankcije, a u svakom slučaju mogao bi jednostavno izdati sankcije od strane izvršne vlasti ako želi.
“Predsjednik već ima sve te ovlasti”, rekao je jedan republikanski član osoblja Senata.
(Vijesti.ba)