Izlaganje nagloj temperaturnoj promjeni između klimatiziranog prostora i vrućeg vanjskog okruženja može predstavljati značajan rizik za zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da ova pojava izaziva stres na kardiovaskularni i respiratorni sistem te povećava mogućnost nastanka toplotnog udara i drugih poremećaja.
Termalni šok
Pri naglom izlasku iz klimatizirane prostorije, gdje temperatura obično iznosi oko 22 do 24°C, u vrući zrak s temperaturama koje mogu prelaziti 35°C, dolazi do takozvanog termalnog šoka.
Prema istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Environmental Health Perspectives, takve temperaturne oscilacije mogu poremetiti termoregulaciju organizma. Tijelo je prisiljeno brzo prilagoditi cirkulaciju i znojenje, što može dovesti do vrtoglavice, slabosti, pa čak i kolapsa.
Opasne promjene
S druge strane, stručnjaci s Instituta za javno zdravlje Johns Hopkins navode da ponavljani termalni šok povećava rizik od srčanih problema, posebno kod starijih osoba i onih sa srčanim oboljenjima. Također, respiratorni sistem može reagovati pojačanom iritacijom zbog promjena vlage i temperature zraka.
Prevencija je ključna – preporučuje se postepeno prilagođavanje tijela, na primjer, boravak u hladnijim prostorijama s temperaturom oko 26-28°C, prije izlaska na visoke temperature. Hidratacija i izbjegavanje naglih promjena temperature pomoći će smanjiti rizik.
U danima visokih temperatura, svijest o ovom fenomenu može zaštititi brojne osobe od neugodnih i potencijalno opasnih zdravstvenih posljedica.
(Vijesti.ba)