Po riječima profesorice Elme Durmišević, predsjednice Organizacionog odbora kongresa, s obzirom na veliko interesovanje naučnika i istraživača, očekuje se da će kongres biti plodonosan.
Učesnici se bave različitim temama: standardizacija jezika, historija jezika, dijalektološke teme, metodika Bosanskog, Hrvatskog i Srpskog jezika na stranim katedrama.
“To je vrlo važna instanca, da vidimo kako to drugi percepiraju Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i savremena lingvistička istraživanja, te u književnom i kulturološkom smislu bosanskohercegovačka književnost u svim njenim kontekstima, intertekstualnim vezama sa svim drugim slavenskim književnostima. Jedna sesija tiče se emocija u književnosti”, kazala je Durmišević.
Očekuje veoma plodonosan skup, zanimljiva izlaganja i teme koje su vrlo aktuelne i angažirane.
Slavistički komitet dodijelit će nagradu “Povelja bana Kulina” za poseban doprinos slavistici, a ove je godine Organizacioni odbor kongresa odlučio da to bude profesorica, predavačica i prevoditeljica Silija Hoksvort.
Njeni prijevodi djela nobelovca Ive Andrića, Dubravke Ugrešić, Daše Drndić, Semezdina Mehmedinovića, Nenada Veličkovića i Senke Marić neprikosnoveni su i predstavljaju naučni, kulturološki i umjetnički most između anglističke i slavističke tradicije.
Za Siliju Hoksvort nagrada je velika čast. Kaže da tokom prevođenja pokuša osjetiti, shvatiti misao, emociju autora i govoriti njegovim glasom.
Na pitanje, koliko su važni prevodi književnika sa ovih prostora za anglosaksonsku kulturu, Hoksvort kaže da je Andrić prilično poznat.
“Andrić jako lijepo leži na engleskom zbog njegove ironije jer je to nešto što je, na primjer, Britancima jako važno”, rekla je.
Raniji dobitnici nagrade “Povelja bana Kulina” su prof. dr. Svein Mønnesland, prof. dr. Nazif Kusturica i akad. prof. dr. Senahid Halilović.
S obzirom na različitost tema na kongresu, predsjednik Slavističkog komiteta BiH Mehmed Kardaš će izložiti interesantnu temu, a to su psovke i vulgarizmi u starim tekstovima.
– To je nešto što se rijetko bilježi u pisanom tekstu. Međutim, u slavenskoj baštini može se pronaći popriličan broj tekstova gdje postoje i takve konstrukcije. Mi njih obično vežemo za razgovorni jezik, rijetko ko to bilježi, ali za povijest jezika zanimljiva je njihova geneza.
Recimo, dodao je, imamo psovke čak i u nekim staroslavenskim tekstovima, starijim, hiljadu i više godina. Našao je psovke u ruskom zborniku, zove se Lavrentijem, a koji je govorio o hristijanizaciji Slavena, tada se formira slika o drugima, koji su neprijatelji Slavena, i vrlo se pogrdno govori o njima. Stoga je zanimljivo je da se iz starog teksta to interpretira savremenoj publici.
Četvrti bh. slavistički kongres podržalo je i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a savjetnik u tom ministarstvu Benjamin Hedžić smatra da je kongres jako važan jer dokazuje da slavistika u BiH živi, radi, njeguje naučnu misao, njeguje jezike i kulturu, te je to prepoznato u regionalnom, evropskom i svjetskom naučnom okviru.
Tokom dana će u Bošnjačkom institutu biti održana promocija izdanja naučnih monografija Slavističkog komiteta, plenarna izlaganja, kao i umjetnički dio Kongresa.
Svoja istraživanja, učesnici skupa će predstaviti i na Filozofskom fakultetu UNSA 23. i 24. maja.
(Vijesti.ba / FENA)