Izvještaj se odnosi na period obilježen značajnim porastom tenzija.
Vijesti.ba ekskluzivno donose dio Izvještaja u kojem Schmidt navodi da se radi o vanrednoj krizi u BiH, najvećoj od potpisivanja Dejtona.
Visoki predstavnik navodi da je Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine donio prvostepenu presudu i da je osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke Visokog predstavnika.
“Nakon presude, vlasti Republike Srpske odgovorile su neviđenim napadima na Ustavni poredak Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju državni nivo pravosuđa i državnih organa za provođenje zakona od djelovanja na teritoriji Republike Srpske. Ove radnje su namijenjene stvaranju paralelnog i konfliktnog sistema između državnih i entitetskih institucija”, navodi se.
Schmidt podcrtava da vlasti u RS pozivaju na “mirno razdruživanje” i “odvajanje” entiteta Republika Srpska.
Navodi da donošenje zakona od strane Narodne skupštine Republike Srpske o zabrani rada pravosudnih institucije BiH i organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske jesu de facto entitetski nagovještaj secesije.
“Predsjednik Srpske Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske. Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja posebno opasan korak. U ovim zabrinjavajućim vremenima, sa zahvalnošću primjećujem nepokolebljivost međunarodne zajednice podrška Bosni i Hercegovini u nastojanju da se odbrani od svih prijetnji koje se ponavljaju. Moram, međutim, naglasiti da je vrijeme ključno u odnosu na trenutne izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava”, navodi se.
Schmidt navidi da izvještajni period karakterišu vanredni napadi na Okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini sa eksplicitnim elementima secesionizma koji preduzima vlast Republike Srpske i njen predsjednik Milorad Dodik.
“Ovi napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju održivosti Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i sigurnost i stabilnost u zemlji kao i u regionu, čime se u pitanje dovode svi relevantni procesi i reforme” navodi se.
Schmidt konstatuje razlike u stavovima među članovima koalicije na državnom nivou koje su na kraju kulminirale odlukeom Trojke (SDP BiH-NiP-NS) o raskidu Koalicije sa SNSD-om, dok su opozicione stranke Republike Srpske (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost da učestvuje u vlasti na državnom nivou.
“Odmah je uslijedila inicijativa Trojke da smijeni potpredsjednika Nebojšu Radmanovića (SNSD) sa funkcije u Kolegijumu. Trojka je naknadno podnijela zahtjev za smjenu svih članova Kolegijuma iz SNSD-a u Domu naroda i svih ministara i zamjenika ministara iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH”, navidi se.
Dodaje da se rekonstrukcija vlasti se pokazala teškom jer SNSD ima brojčanu moć da blokira odluke u Domu naroda Bosne i Hercegovine.
“Isto vrijedi i za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine gdje ministri SNSD-a blokiraju procese donošenja odluka zbog uslova konsenzusa u Kolegiju”, navodi se.
Schmidt navodi da HDZ BiH kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da daje prioritet izmjeni Izbornog zakona za članove Predsjedništva.
“HDZ BiH kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da stavlja kao prioritet izmjenu Izbornog zakona za članove Predsjedništva ispred drugih problema, uključujući i funkcionalnost države i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava prava. U tom smislu, insistiranje HDZ-a na izbornoj reforma kao conditio sine qua non u sadašnjem političkom kontekstu je jednodimenzionalno i spriječilo je neke od promjena koje su potrebne kako bi se pomoglo zemlji da izađe iz trenutne političke situacije i zastoja”, navodi Schmidt.
(Vijesti.ba)