S novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, koji je na prijedlog Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, stupio na snagu 14. novembra prošle godine i, između ostalog, uveo mjeru zabrane rada prodajnih objekata nedjeljom i na državne praznike, radnici su za sebe izborili značajno polje slobode i ljudskih prava.
Sve relevantne analize su pokazale da zabrana rada nedjeljom i praznicima nije imala negativan utjecaj na ekonomiju Federacije BiH, već je praktično redistribuirala promet na druge radne dane.
Ukupan fiskalni promet u martu 2025. godine iznosio je 5,567 milijardi KM, što je povećanje od 489 miliona KM u odnosu na mart 2024. godine, kada je promet bio 5,078 milijardi KM. To predstavlja rast od 9,63 posto na godišnjem nivou. Još značajniji je rast na kvartalnom nivou, tokom prva tri mjeseca 2025. godine promet je dostigao 16,031 milijardu KM, što je za 901 milion više nego u istom periodu 2024. godine, kada je iznosio 15,130 milijardi KM, odnosno rast od 5,95 posto, naveli su Federalnog ministarstva trgovine.
Ovi podaci jasno demantuju špekulacije da bi neradna nedjelja mogla negativno uticati na trgovinu i budžetske prihode. No, najvažniju riječ imaju oni na koje se ova odluka direktno odnosi.
U anketi ispod pogledajte šta neradna nedjelja znači radnicima i građanima u Sarajevu, Gračanici, Tešnju, Doboj Jugu…
(Vijesti.ba)