Prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu, to je složena tema o kojoj je predsjednik Vladimir Putin voljan razgovarati. Međutim, također je rekao da trenutačno nema konkretnih planova za razgovore između Rusije i Ukrajine.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice zaprijetio da će odustati od pokušaja uspostave mira, obje strane su pod pritiskom da pokažu napredak glede okončanja rata u Ukrajini koji je ušao u četvrtu godinu.
Zelenski je jučer rekao da je Ukrajina spremna za bilo koji oblik komunikacije kako bi se zaustavili napadi na civilnu infrastrukturu. “Spremni smo za bilo kakav razgovor da to postignemo i očekujemo jasan odgovor iz Moskve”, rekao je Zelenski.
Na pitanje kako će Kremlj odgovoriti, Peskov je rekao da se o tome treba razgovarati uzimajući u obzir iskustvo 30-satnog uskrsnog primirja koje je Putin jednostrano proglasio.
Nije pojasnio svoju izjavu, no dvije se strane međusobno optužuju za bezbroj kršenja prekida vatre tokom Uskrsa te opetovano kršenje moratorija koji je prošli mjesec postignut uz posredovanje SAD-a o napadima na energetska postrojenja.
Peskov kaže da je Putin ukazao na složenost te tematike jer je potrebno razlučiti kada civilna meta postaje vojna, a kada ne. “Civilno postrojenje postaje meta ako se tamo nalaze neprijateljski borci, tako da ovdje postoje nijanse o kojima ima smisla razgovarati”, rekao je jučer Putin.
Civili gube živote i u Ukrajini i Rusiji, ali daleko više na ukrajinskoj strani.
Rusija je u više navrata iskazala spremnost za pregovore s Ukrajinom, ali je Kijev to učinio pravno nemogućim nakon uredbe Zelenskog iz 2022. kojom su pregovori s Putinom zabranjeni, rekao je Peskov.
Uredba je donesena nakon što je Rusija anektirala četiri ukrajinske regije. Ako Ukrajina želi razgovarati, tada bi trebala “pravno ukloniti prepreke tim kontaktima”, rekao je Peskov.
(Vijesti.ba)