Iako se odavno zna da je vatra bila neophodna za grijanje i kuhanje, najnovije analize pružaju dublji uvid u vještine i snalažljivost naših predaka.
Veoma je malo dobro očuvanih dokaza o ognjištima iz najhladnijeg perioda ledenog doba zbog čega je ovaj period dugo bio svojevrsna misterija za naučnike.
Grupa istraživača iz Portugala i Austrije nedavno je objavila značajna otkrića na osnovu analize tri ognjišta pronađena u Ukrajini, starih više od 20.000 godina.
Upotrebom savremenih metoda kao što su mikrostratigrafija i kolorimetrija, otkrili su da su ta ognjišta, iako jednostavne gradnje, bila veoma efikasna.
Posebno iznenađenje bilo je otkriće da su dostizala temperature više od 600 stepeni Celzijusa, što ukazuje na izuzetno razvijenu tehniku loženja vatre čak i u tim uslovima.
Glavno gorivo bilo je drvo, najviše smreka, ali su pronađeni i tragovi spaljenih kostiju i životinjske masti, koji su dodatno povećavali toplotu. Neke kosti pokazuju tragove izloženosti temperaturama višim od 650 stepeni, što otvara pitanje da li su ljudi te kosti koristili namjerno kao gorivo ili su one slučajno završile u vatri.
Sva tri ognjišta bila su plitka i otvorena, ali različitih dimenzija i konstrukcija, što sugeriše da su služila za različite svrhe i vjerovatno se koristila u različitim godišnjim dobima. Jedno ognjište bilo je znatno veće, možda dizajnirano za postizanje viših temperatura, dok su druga bila manja i jednostavnija.
Ova otkrića svjedoče o tome da su ljudi u ledenom dobu imali izuzetno razvijeno znanje o vatri i njenoj kontroli, prilagođavajući je različitim potrebama. Ipak, ostaje enigma zašto su dokazi o korištenju vatre iz tog perioda toliko rijetki. Moguće je da su klimatske promjene, učestalo smrzavanje i otapanje tla, uništile mnoge tragove, ili da su ljudi u tim uslovima morali koristiti druge metode preživljavanja.
Naučnici se nadaju da će buduća istraživanja pomoći da još jasnije razumijemo ulogu vatre u razvoju ljudske civilizacije. Zahvaljujući njenoj naprednoj i prilagođenoj upotrebi, što potvrđuju i najnovija otkrića, naši preci su uspjeli da prežive najteže klimatske izazove i nasele gotovo svaki kutak Zemlje.
(Vijesti.ba)