Preko stotinu žena iz različitih dijelova BiH bilo je prisutno na osmom po redu MAMF-u koji je i ove godine bio prilika da majke i stručnjaci iz oblasti porodičnog savjetovanja, genetike i psihologije otvore prostor za razgovor o temama koje su važne za izgradnju zdravijeg društva.
Ovogodišnji MAMF posebno se istaknuo po izuzetnoj energiji te snažnoj interakciji između predavača i učesnica.
“MAMF je s godinama postao prepoznatljivo mjesto susreta, razmjene i podrške. Mame ga vide kao prostor snage i inspiracije, gdje se kroz lične priče, stručna znanja i zajedništvo otvaraju važne teme i grade dublije veze. Za nas kao organizatore, najveće priznanje je to što se mame raduju svakom novom susretu, što MAMF doživljavaju kao svoj i što smo održavamo kontinuitet već osam godina”, poruluju iz Udruženja K.U.N.S.T.
Osmi po redu MAMF otvorile su čelične mame Dijana Stojanović Jelić, Željka Gajić i Azemina Tomljenović podijelivši svoja iskustva i dileme u odgajanju djece – od pelena do mature. Kroz neposredno, duhovito i iskreno izlaganje, opisujući kako su plakale sa svojom djecom, u ponoć tragale za školskim priborom, žudile za pet minuta tišine ili se borile sa depresijom, one su pokazale šta majčinstvo nosi u svojim najsretnijim, ali i najtežim momentima, te poslale poruku da su razgovor, ljubav i razumijevanje najbolji recept za odgoj djece.
„Djeca su naše ogledalo. Oni gledaju kako se mi ponašamo, upijaju sve kao spužvice i vraćaju nam onoliko koliko im damo – i ljubavi i pažnje“, kazala je Azemina.
Taj put propitivanja kako reakcije roditelja utiču na razvoj djece nastavila je porodična savjetnica Mina Omerović kroz poučno predavanje o strpljenju i empatiji. Ona je objasnila da emocije treba prihvatiti kao nešto dobro, produktivno i ljudsko, kako bi se sa djecom moglo racionalno komunicirati.
„Mi igramo presudnu ulogu u učenju djeteta kako se prepozna, izrazi i komunicira emocije.
Djeca ne rade ono što mi govorimo, nego ono što mi radimo i to moramo shvatiti“, kazala je Mina, dodavši da roditelji koji posjeduju strpljenje i empatiju direktno utiču na sposobnost djece da razviju zdrave emocije i postanu uspješni u životu.
„Ponudimo djeci prostor u kojem oni to mogu da izgrade – imaćemo dugoročno dobrobit i za njih i za društvo. Ulaganje u strpljenje i empatiju znači izgraditi mentalno zdrave i stabilne pojedince. To je investicija u naše dijete. Svaka naša smirena reakcija oblikuje budućnost“, zaključila je Mina.
„Šta danas znači biti žena na Balkanu“ i šta se desi kada žena preuzme samo ulogu majke, zanemarujući sve ostale potrebe i uloge u svom životu, pojasnila je u interaktivnom predavanju psihologinja Danijela Ostojić. Prema njenim riječima, to vodi do visokofunkcionalne depresije, odnosno stanja u kojem žena savršeno funkcioniše, ali je neispunjena, prazna i nema radosti.
„Nemoguće je da ona bude radosna ako je morala na svoja leđa preuzeti i djecu i muža i njegove roditelje i njene roditelje i obaveze i putovanja i da dobro izgleda i da trenira i da ima čistu kosu i da ima blistav ten – pa sve to mi radimo, to nije normalno. Ta količina autodestrukcije dominira kod žena zbog tradicionalnog društva i uloge koja je nametnuta, jer mi se nismo rodili s tim“, objasnila je Danijela.
Ona je naglasila da je svijest žena o preventivnom djelovanju i odlasku kod psihologa i dalje na jako niskom nivou, te da se mnogo priča o tome, ali jako malo se primjenjuje u praksi. „Ne treba da dođe do autoimune bolesti, do kliničke depresije, karcinoma dojke ili štitne žlijezde da bismo počele pričati o sebi i posvetile se sebi“.
U drugom dijelu dana Ada Vuk, učiteljica joge i NLP trenerica, je učesnice MAMF-a podsjetila šta je to balans, u istoimenom predavanju o tome kako se vratiti sebi kroz uspostavljanje harmonije između tri ključne stvari – uma, tijela i emocija.
„Disbalans nastaje kada nedovoljno radimo na nekoj od ovih komponenti. Svako od nas može napraviti promjenu. Da bismo neku naviku koja nije dobra zamijenili nekom boljom, moramo i od nje stvoriti naviku – ponavljanjem. Samo je bitno da idemo malim koracima i da uzimamo pomalo. Mi na sebe uzmemo previše i onda brzo odustanemo“, kazala je Ada.
Genetičarka Anela Hujrudović mame je povela u istraživanje onoga od čega su napravljene – gena, otkrivši kako genetika može pomoći u prevenciji brojnih oboljenja, spontanih pobačaja zastoja u razvoju djece kao i u pospješenju plodnosti. Ona je pojasnila da gene ne možemo mijenjati, ali da vanjskim faktorima možemo utjecati na njihovu ekspresiju.
„Ako imamo informaciju u pravo vrijeme da smo mi nosilac neke mutacije – npr. karcinoma dojke, mi svjesno, svojim načinom života itekako možemo utjecati da li će se ta mutacija ispoljiti ili neće. S jedne strane ranije krećemo sa prevencijom, obavljamo češće preglede, a s druge strane drugačije gledamo na stres. Sve je stvar svijesti i postupanja po informaciji koju imamo“, kazala je Anela.
Iako je naglasila koliko je važno da se o genetici razgovara i da se ona više koristi u javnom zdravstvu, ipak smatra da ne bi trebala biti široko dostupna, te da bi genetska testiranja i savjetovanja trebalo raditi samo kada postoji indikacija za to – odnosno kada u porodici u liniji jednog roditelja postoje najmanje tri osobe sa istom ili sličnom dijagnozom.
Anelinim predavanjem još jedan MAMF je priveden kraju, a druženje učesnica nastavilo se i nakon zvaničnog dijela, te je ugodni ambijent hotela Rotana još dugo odjekivao živim razgovorom, ali i smijehom i povicima brojne djece koja su, kao i svaki put, bila neizostavni dio druženja mama.
I ove godine MAMF je podržala predsjednica Federacije BiH, Grad Sarajevo i Općina Novo Sarajevo.
(Vijesti.ba)