Bosna i Hercegovina preživljava ponovno egzistencijalnu krizu koja zahtijeva da dovodimo u pitanje pristup političara situaciji, izjavio je Georgio Konstandi, gost uvodničar na današnjoj sesiji nezavisnih intelektuaca „Krug 99“ u Sarajevu.
– S moje strane, postavio bih sljedeća pitanja: ‘Koje su najopasnije zablude u današnjem političkom diskursu o krizi u BiH, koje sve češće vezuju bosanskohercegovačko društvo u gordijev čvor? Mislim da je krajnje vrijeme da bacimo svijetlo na dugotrajno preklapanje secesionističkih projekata u BiH i na Kipru radi izbjegavanja istih grešaka i katastrofalnih posljedica – rekao je Konstandi čija tema na sesiji “Kruga 99” je bila “Da li državni akteri Bosne i Hercegovine vode zemlju ka kiprizaciji? “.
Izrazio je zabrinutost zbog osjećaja koji ga već neko vrijeme prati da Bosna i Hercegovina ide putem tzv. kiprizacije, što je proces kad država formalno zadržava suverenitet, simbole, himnu, zastavu, mapu, međunarodno priznanje, a na terenu faktički više ne postoji.
Napominjući da on dolazi iz države koja je taj put već prošla, Konstandi ističe da je Kipar danas faktički podijeljena država u Evropi a formalno važi za suverenu i jedinstvenu. Međunarodna zajednica svake godine iznova ponavlja podršku integritetu Republike Kipar, ali realnost na terenu ostaje ista; sjeverni dio ostrva je van kontrole legalnih institucija, pod političkom i vojnom podrškom Turske, dodao je.
– Podjela nije nastala preko noći već kroz dugotrajni proces oklijevanja, nečinjenja i iluzije da će neko drugi riješiti naše unutrašnje probleme. Vidim tu istu tendenciju u današnjem političkom diskursu Bosne i Hercegovine: politički akteri koji bi trebalo da brane ustavni poredak često se kriju iza fraza o evropskom putu koristeći ih kao izgovor za izbjegavanje odgovornosti. Govore o sigurnosti, pravdi, ljudskim pravima, a u stvarnosti oklijevaju da djeluju u ključnim trenucima. Nameće se pitanje – na osnovu kojih dokaza vjeruju da će evropski put sam po sebi spriječiti raspad države ako njeni organi nisu spremni da djeluju? – rekao je uvodničar na današnjoj sesiji “Kruga 99”.
Kao istraživač, imao je priliku, kaže, da čita transkripte sjednica Narodne skupštine Repuplike Srpske iz devedesetih godina i tada je prvi put vidio istorijsku vezu između projekta RS-a i podjele Kipra.
Bio je zatečen kad su lideri SDS-a, posebno Radovan Karadžić, spominjali Kipar ne samo kao primjer podjele već kao inspiraciju govoreći da je to primjer koji treba slijediti i o tome kako provesti projekat u BiH na osnovu onoga što se desilo na Kipru, rekao je Konstandi.
Obećanja da će ulazak u Evropsku uniju donijeti stabilnost Republici Kipar bila su najveća zabluda u koju je tamošnji narod vjerovao.
– Evropsko članstvo i faktička podjela nisu međusobno isključivi, a nama nisu to rekli prije 20 godina – zaključio je.
Stoga on postavlja pitanje državnim akterima u BiH – da li zaista vjeruju da će neko drugi sačuvati Bosnu i Hercegovinu ako njeni lideri i institucije ne učine to sami?
– Ako zaista vjerujete u evropsku pomoć, molim vas pokažite konkretne dokaze, a ako ne vjerujete, vrijeme je da prestanemo glumiti pragmatizam i počnemo djelovati odgovorno – njegove su riječi.
U suprotnom, rizik je da Bosna i Hercegovina jednog dana postane još jedna država koja postoji samo ‘na papiru’, zaključio je.
(Vijesti.ba / FENA)