Knjiga ‘Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti’, koja je predstavljena danas na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, obrađuje problem nasilja nad ženama u bh. povijesti, kao i odnos društva prema tom fenomenu od antičkog perioda do savremenog doba.
Knjigu je uredio Fahd Kasumović, a objavljena je u Sarajevu i Berlinu. Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Kako bi postigli postavljeni cilj, autori poglavlja te knjige – historičari, pravnici, sociolozi, analizirali su veliki broj primarnih izvora u kojima se spominju različiti oblici fizičkog, seksualnog, verbalnog, psihološkog, strukturnog i ekonomskog nasilja nad ženama.
Korištena je višejezična građa na latinskom, osmanskom, njemačkom, engleskom, francuskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, kao i njihovim predstandardnim jezičkim idiomima.
O djelu su govorili profesori Univerziteta u Sarajevu Edin Radušić, Fahd Kasumović i Melisa Forić Plasto.
Kasumović smatra da nakon pandemije Covid – 19 živimo epidemiju nasilja nad ženama i ta epidemija dugo traje i na žalost, taj problem još uvijek nije riješen. Stoga je odlučio vratiti se daleko u historiju. Okupio je tim stručnjaka koji su istraživali slučajeve nasilja, femicida, od antičkog, osmanskog, austrougarskog doba, pa do danas.
– Okupio sam tim ljudi s kojima smo obradili nasilje nad ženama u proteklih 2.200 godina. Željeli smo da utvrdimo različite vrste nasilja, mehanizme koje omogućavaju da se to nasilje nad ženama perpetuira, da ostaje – kazao je Kasumović u izjavi za Fenu.
Vidjeli smo, dodaje, da su različita društva imala različite reakcije na nasilje. Iako su ti odnosi bili kompleksni, a reakcije na nasilje različite, ali uvijek je bilo pokušaja da se ono sankcionira.
Bavio se sudskim slučajevima iz 18. stoljeća, period Osmanskog carstva. Bilo je slučajeva kada su muškarci sankcionirani zbog toga što su vršili porodično nasilje nad svojim suprugama. One su ih prijavile, pa i zbog toga što su ih psovali.
– Znači, imate nekoga ko je to odlučio da sankcionira, bilo je u BiH pokušaja da se nasilje prevenira, pokušaja sredine da se ono spriječi – kazao je Kasumović.
Zaključio je da su i takva patrijarhalna društva imala zabilježene slučajeve žena koje aktivno pokušavaju da svoja prava na sudu dobiju, ljude koji su ih podržavali, najčešće njihovi srodnici, ali i sud koji je takve stvari osuđivao.
– To su stvari koje mi možemo da iščitamo u izvorima i to je za nas vrlo važna stvar. Na žalost, sve to ima i određene limite zato što se mi bavimo onim što je zabilježeno u povijesnim izvorima. Ali sada, procjena je iz svega ovoga što smo iščitali da je jako velika količina nasilja, pogotovo onog porodičnog, ostala nezabilježena u spisima – zaključio je Kasumović.
Profesor Radušić kaže da je knjiga pionirski istraživački poduhvat ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regionalnoj historiografiji.
– Imamo frontalni pristup u kojem je sistematski prikazano nasilje nad ženama u bosansko-hercegovačkoj istoriji od antičkog doba do savremenosti, gdje se izbjegavala spekulacija, nego se radilo na konkretnim istraživanjima konkretnih pokazatelja, historijskih dokumenata, relevantne literature, objavljenih izvora, štampe za novo razdoblje. Sve je to poslužilo autorima da mogu utemeljeno zaključivati o tretmanu nasilja nad ženama, oblicima nasilja nad ženama, o društvenoj i državnoj reakciji – kazao je on.
Radušić smatra da je u ovoj knjizi posebno važan ženski aktivizam.
– Knjiga govori i o hrabrosti žena. I pored toga što je postojao nepovoljan društveni, državni kontekst za djelovanje, žene su da same traže svoju pravdu, iako često nisu bile sigurne u uspjeh – naveo je on.
Promotori knjige ‘Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti’ su zaključili da u osmanskom i austrougarskom periodu, iako je bilo društveno prihvatljivog nasilja nad ženama, žene su bile dovoljno hrabre da pokrenu slučaj i da traže dokazivanje pravde.
Knjiga ima i svoj društveni cilj. Njome se nastoji doprinijeti društvenom dijalogu o eliminaciji različitih oblika nasilja nad ženama, promociji kulture nenasilja i rodne ravnopravnosti, osnaživanju žena i djevojčica, što su ujedno i ciljevi koji su navedeni u Strategiji održivog razvoja UN-a.
Knjiga je nastala kao rezultat projekta koji su podržali Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo i Fondacija Heinrich Böll Sarajevo.
(Vijesti.ba / FENA)