Euronews se osvrnuo na potencijalno ogromna nalazišta litijuma, rijetkih zemnih metala i drugih vrijednih mineralnih resursa koji Grenland čine izuzetno atraktivnim.
Danska premijerka Mete Frederiksen posjetila je Grenland u srijedu, dok diplomatski odnosi između Vašingtona i Danske padaju sve niže nakon glasnih američkih signala o želji da preuzmu kontrolu nad samoupravnom teritorijom Grenlanda.
Iako Tramp i dalje insistira da je to pitanje nacionalne bezbjednosti, nije krio svoje interesovanje za prirodne resurse ovog ogromnog arktičkog ostrva.
Iako možda nije, kako izgleda na standardnoj Merkatorovoj projekciji svjetske mape, veliki kao Afrika, Grenland na svoj način postaje predmet jagme svjetskih sila za resursima, kao što je to Afrika bila krajem 19. vijeka.
Najveće ostrvo na svijetu jednako je polovini kopnene površine cijele EU. Sa 2,17 miliona kvadratnih metara, ono je 25 odsto veće od Aljaske, koja daleko najveća američka država i trenutno jedino uporište SAD u arktičkom regionu.
I bogato je. Ne na razvijen način kao obližnja reagionalna naftna velesila Norveška, već u svojim potencijalnim rezervama sirovina koje Brisel naziva “kritičnim” – od osnovnih, poput bakra i kriolita do kobalta, litijuma i mnoštva rijetkih zemnih metala koji su sve traženiji za zelenu energiju i digitalne tehnologije. Ovi resursi su, ne bez razloga, nazvani “novom naftom”.
U prilično nezgodno vrijeme za dansku vladu, ove godine objavljen je dokumentarni film u kojem se tvrdi da su danske rudarske kompanije tokom 130 godina izvukle ekvivalent vrijednosti desetina milijardi evra kriolita sa zapadne obale Grenlanda, navodno ne vraćajući mnogo u lokalnu ekonomiju.
Oblast oko rudnika o kojem je riječ u Ivigtutu na južnom vrhu Grenlanda, aktivno istražuje australijska kompanija “Eclipse Metals”, koja je 2021. godine stekla prava na istraživanje.
Firma je prošle nedjelje najavila da će uskoro imati rezultate uzoraka bušotina za koje se nada da će potvrditi značajna nalazišta rijetkih zemnih metala.
Ali, smatra se da je istorijsiki rudnik, koji je postao ogromni, potopljeni kružni jaz otkako je zatvoren 1987. godine, samo vrh metaforičkog ledenog brijega mineralnih resursa ispod tona leda na Grenlandu, čija dostupnost raste kako se led topi.
U godišnjem izvještaju objavljenom krajem januara, Američki geološki zavod procijenio je veličinu grenlandskih rezervi samo rijetkih zemnih metala na 1,5 miliona tona.
Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS) bio je znatno detaljniji, objavljujući 2023. godine da je identifikovao “veliki potencijal za kritične sirovine na Grenlandu” u svom izvještaju.
“Mnoge kritične sirovine sa EU liste potencijalno se mogu naći na Grenlandu”, izjavilo je ovo nezavisno savjetodavno tijelo danskog Ministarstva za klimu, energetiku i komunalne usluge, pozivajući se na Akt o kritičnim sirovinama koji identifikuje 34 esencijalna elementa od kojih se polovina smatra od povećanog geostrateškog značaja za Evropu.
SAD možda imaju istinske bezbjednosne brige oko područja svijeta koje je, gledano odozgo, okruženo Rusijom, Kanadom i Grenlandom.
Norveška ima arktičko uporište na Svalbardskim ostrvima, nasuprot američkog na Aljasci.
Dok je posjeta američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Grenlandu prošle nedjelje navodno bila “inspekcija” američke vojne ispostave – nakon što su lokalni stanovnici jasno stavili do znanja da njegova delegacija neće biti dobrodošla na kulturnim događajima – njegov šef je jasno iznio svoje namjere.
Jens-Frederik Nilsen, bivši ministar industrije i mineralnih resursa, imenovan je za novog premijera Grenlanda neposredno prije dolaska Vensa i njegove delegacije. On je već izjavio da njegova zemlja nije na prodaju.
(Vijesti.ba)