Zbog carinskog rata, koji je prošle sedmice inicirao predsjednik SAD-a Donald Trump najavom drastičnih carina na uvoz u SAD, svjetske berze se ne smiruju.
U ponedjeljak oko 7:00 sati MSCI indeks azijskih berzi bio je u minusu 7,5 posto. Pritom su cijene dionica na berzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4 i 10,7 posto. U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,5 i 4 posto – što najavljuje daljnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu danas poslijepodne.
I na evropskim se berzama očekuje daljnji pad, nakon što je prošle sedmice STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica potonuo više od 8 posto. Terminski FTSE indeks Londonske berze trenutno je u minusu 2,6, a frankfurtski DAX indeks 4 posto.
Posljedica je to eskalacije carinskog rata, s obzirom na to da je na američke carine Kina uzvratila istom mjerom. Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih privreda mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalne ekonomije, pa i recesiju.
Zbog toga se ulagači povlače iz rizičnijih ulaganja, kao što su dionice, i traže utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
Investitori su danas nastavili prodavati i dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima – jen i švicarski franak. Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, no čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihovog utjecaja na ekonomski rast SAD-a.
Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 102,80 bodova, dok je u petak navečer iznosio 102,89 bodova. Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao daljnjih 0,7 posto, na 145,90 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, za 0,25 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0985 dolara. Podršku dolaru pružio je u petak predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručivši da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa nego će pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na privredu.
Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta privrede.
Cijene nafte su, pak, jutros dodatno pale, nakon što su prošle sedmice potonule više od 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 2,49 posto, na 63,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,56 posto, na 60,40 dolara. To su najniže razine cijena od travnja 2021. godine.
Poremećaji na financijskim i robnim tržištima izazvali su i pad cijene zlata. Jutros je unca pojeftinila 0,3 posto, na 3.027 dolara, što je najniža cijena unce u posljednje tri sedmice. Još prošle sedmice cijena zlata kretala se na rekordnim razinama, znatno iznad 3.100 dolara.
(Vijesti.ba)