Prije skoro dva mjeseca je ruski dron probio skupocjeni omotač nuklearke Černobilj koja je havariju imala 1986. godine. Opasnost nije neposredna, ali zbog radijacije omotač valja popraviti. A to nije ni lako ni jeftino.
Ukrajinske vlasti nedeljama traže načine kako da zatvore veliku rupu u zaštitnom poklopcu iznad oštećenog bloka 4 isključene nuklearne elektrane Černobilj, koju je prouzrokovao ruski napad, piše Deutsche Welle.
U noći 14. februara, ruski dron je probio zaštitnu barijeru. Nakon toga je izbio požar koji je prouzrokovao značajnu štetu na krovnoj konstrukciji. Požar je ugašen tek 7. marta, tri nedelje nakon udara.
“Primarni zadatak je zatvaranje rupe veličine oko 15 kvadratnih metara, ali i više od 200 malih rupa koje je Državna agencija za upravljanje u vanrednim situacijama izbušila u krovu tokom operacije gašenja požara”, kaže Grigorij Iščenko, direktor ukrajinske državne agencije odgovorne za upravljanje zabranjenom zonom oko černobiljske elektrane.
Prema Iščenkovim rečima, stručnjaci iz istraživačkih instituta stižu na lice mjesta da ispitaju zaštitne školjke.
“Preliminarne preporuke o popravkama trebalo bi da budu dostupne u roku od mjesec dana”, rekao je stručnjak za DW.
Kako pronaći sva oštećenja?
Školjka je izgrađena preko starog tzv. sarkofaga, privremene zaštitne školjke. Namenjena je spriječavanju širenja radioaktivnog zračenja iz bloka 4 elektrane koja je eksplodirala 1986.
Za izgradnju ove novije školjke, 45 zemalja donatora udružilo je snage s Ukrajinom i prikupilo više od milijardu i po evra; u projekat je bilo uključeno 10.000 ljudi iz 40 zemalja.
Od potpisivanja ugovora do puštanja u rad novog zaštitnog pokrova 2019. godine prošlo je gotovo dvanaest godina.
Iščenko kaže da još nema preliminarne procjene štete nastale ruskim napadom. Nadležni istraživački instituti će nakon istrage izvršiti odgovarajući obračun.
“Nivoi zračenja su normalni. Osoblje nastavlja da radi kao i pre. Samo sistem za kontrolu pritiska više ne funkcioniše, a izmjerena je i nešto povišena vlažnost. To je zbog udara i pada pritiska ispod školjke koja više nije hermetična”, objašnjava Iščenko.
Može li radioaktivnost iscuriti?
Prema riječima stručnjaka, pad pritiska ispod pokrova ne predstavlja neposrednu pretnju, ali ima drugih opasnosti.
“Trenutno je nemoguće bezbjedno demontirati stari sarkofag, koji je 1986. godine postavljen iznad uništenog bloka elektrane odmah nakon katastrofe”, kaže Dmitro Humenjuk iz Državnog naučno-tehničkog centra za nuklearnu i radijacionu bezbjednost Ukrajine.
Novi zaštitni pokrov izgrađen je upravo u tu svrhu – jer je stari sarkofag dotrajao. U njemu se još nalazi 18 nestabilnih greda. Postoji bojazan da bi se u svakom trenutku mogla srušiti jedna od tri glavne poprečne grede.
“Ako bi se dijelovi konstrukcije urušili ispod sada oštećenog zaštitnog pokrova, došlo bi do podizanja radioaktivne prašine”, kaže Humenjuk.
“Trenutno zaštitni omotač ne ispunjava svoju funkciju, naime zadržavanje produkata fisije unutar reaktora”, kaže stručnjak.
No stručnjaci naglašavaju da to ne znači da građani sada moraju gomilati tablete joda ili tražiti načine za evakuaciju. Ali žale što su svi napori međunarodne zajednice, koja je prikupljala novac za izgradnju zaštitnog skloništa, sada praktično ispali uzaludni.
Kako se rupa može zatvoriti?
“Biće nemoguće zavariti i popraviti oštećenu školjku na licu mjesta jer su tamo nivoi radijacije veoma visoki i radnici bi bili previše izloženi. Zaštitna školjka je postavljena malo dalje i klizila je po šinama preko starog sarkofaga. S obzirom na to da su šine sada demontirane, moramo uraditi nešto drugo”, objašnjava Dmitro Humenjuk.
Jan Vande Pute iz ukrajinskog ogranka Grinpisa vidi samo jedan način za nastavak rada na zaštitnom omotaču:
“Zbog visokog nivoa radijacije iznad sarkofaga, ceo černobiljski zaštitni omotač verovatno će morati da se pomeri šinama nazad pa da se onda izvrše skupe popravke.”
Prema njegovim rečima, još je potpuno nejasno koliko će ti radovi koštati.
Kako je objavljeno na stranicama nuklearne elektrane, Černobilj su 18. marta posetili predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj koji su pregledali tehničke objekte i prostor ispod zaštitnog omotača, te razgovarali s predstavnicima uprave nuklearne elektrane.
U početku će 400.000 eura za stručnu procenu štete biti stavljeno na raspolaganje s računa Međunarodne černobiljske saradnje (ICCA), kojom upravlja Evropska banka.
(Vijesti.ba)