Na današnjoj hutbi, muftija Kudić je podsjetio da uvakufljenje jedno od najznačajnijih djela kojima se čovjek može približiti Allahu, dž.š, kako zbog koristi za društvenu zajednicu, tako i zbog trajnog dobra za vakifa.
– Dati u vakuf znači ostaviti trajno dobro koje koristi ljudima. Vakif se dobrovoljno odriče vrijednog imetka u korist šire zajednice. Sama riječ “vakuf” znači stati, zaustaviti se, što označava da je vakif zaustavio svoj imetak, da ga ne koristi za lične potrebe niti za potrebe svoje porodice, već ga stavlja na raspolaganje društvu i zajednici da s njim raspolažu – podsjetio je muftija Kudić.
Istakao je da korist od uvakufljenja na ovom svijetu imaju oni kojima je dato na raspolaganje da koriste vakuf, a trajnu nagradu vakif će imati i nakon smrti kao trajno dobro djelo.
Podsjetio je na slučaj kada je Allahov Poslanik, Muhammed, a.s., stigao u Medinu i naredio izgradnju džamije, zemljište koje je odabrano za gradnju pripadalo je plemenu Benu Nedžar.
Poslanik a.s. im je rekao: „Prodajte mi ovo zemljište po cijeni koju odredite.“ Na to su oni odgovorili: „Ono što tražimo jeste da nas Allah nagradi i da nam On odredi cijenu.“
– Ovi plemeniti ljudi su se odrekli bilo kakve materijalne naknade za zemljište, želeći samo nagradu od Allaha, koja je bila mnogo veća od bilo kakvog novca na ovom svijetu. Time su stekli neizmjernu nagradu kod Allaha, jer su donirali zemljište za gradnju džamije čija će vrijednost trajati do Sudnjeg dana i gdje će se klanjati namazi generacijama muslimana – pojasnio je muftija Kudić.
Istakao je da se ova plemenita tradicija, koja je započela sa Poslanikom, a.s., nastavlja kroz sve generacije sve do današnjih dana.
– Prenosi se da su gotovo svi poznatiji ashabi, r.a., ostavili vakufe iza sebe – kazao je muftija Kudić.
Prisutne je podsjetio na kur'anski ajet u kojem se ističe: „Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.“
Pojasnio je da Gospodar u ovom ajetu poredi vakifa, onog koji daje svoj imetak, sa šehidom koji žrtvuje svoj život.
– Allah na taj način slikovito objašnjava da imetak, prije nego što postane vakuf i bude dat za opću korist, već pripada Njemu, jer je On otkupio imetak i pripremio nagradu za onog ko ga daje na Njegovom putu – kazao je muftija.
Iako se često povezuje sa džamijama, vakuf je instrument koji se može usmjeriti na brojne oblasti koje doprinose općem dobru zajednice, uključujući obrazovanje, naučna istraživanja i razvojne inicijative.
– Vakuf je temelj za razvoj muslimanske zajednice. Omogućava trajnu korist i osiguranje resursa koji će pomagati društvu na duži period – izjavio je muftija Kudić.
Istakao je važnost ulaganja u obrazovne projekte, spomenuvši primjer medrese u Cazinu koja nosi ime po reisul-ulemi Džemaludinu Čauševiću.
Ovaj vakuf je postavljen uz pomoć brojnih vakifa koji su donirali sredstva za izgradnju obrazovne institucije koja učenicima pruža priliku za učenje i odgoj.
– Kroz vakufe, naša zajednica može ostvariti dugoročnu stabilnost i razvoj – kazao je muftija.
Ukazao je i na činjenicu da su vakufi i prostori za susrete, dijalog i međusobno razumijevanje među ljudima različitih vjera i nacija.
– Vakufi koji se grade širom svijeta služe kao mostovi koji povezuju ljude i grade međusobno poštovanje – dodao je.
Posebno je istakao važnost vakufa koji su izgrađeni izvan domovine, koji imaju značaj ne samo za Bošnjake, već i za njihove komšije i širu društvenu zajednicu.
Ovi objekti služe kao mjesta integracije i podržavaju skladan suživot među različitim kulturama i vjerovanjima.
– Ovakvi projekti su dokaz da Islamska zajednica promoviše vrijednosti mira, dijaloga i zajedničkog života u pluralističkim društvima – zaključio je muftija Kudić.
(Vijesti.ba/MINA)
IZVOR