“Cijeli svet ovih dana gleda u Njemačku. U Evropskoj uniji i u svijetu imamo zadatak koji prevazilazi granice naše zemlje i blagostanja našeg stanovništva“, rekao je nedavno za govornicom parlamenta lider njemačkih demohrišćana Friedrich Merz (CDU), kako bi opravdao ogromne nove dugove koji su odobreni u Bundestagu. Prema njegovom mišljenju, to zaduživanje je neophodno kako bi Njemačka mogla da odgovori pre svega na bezbjednosne i vanjskopolitičke izazove. A najvažniji od tih izazova su sljedeći:
Transatlantski odnosi
Merz je zapravo veliki transatlantičar. Deset godina je bio predsednik „Atlantskog mosta“ (Atlantikbrücke), nestranačke organizacije koja njeguje američko-njemačke odnose. Međutim, s početkom drugog mandata Donalda Trumpa, Merzova vjera u blisko njemačko-američko partnerstvo ozbiljno je poljuljana.
„Šokiran sam Donaldom Trumpom“, rekao je nakon što je Trump Ukrajini pripisao djelimičnu krivicu za rat. Merz je bio zaprepašten i kada su Trump i potpredsjednik SAD JD Vance javno ponizili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.
Rat u Ukrajini
Napori Donalda Trampa za postizanje mira u Ukrajini sveli su Evropljane na obične posmatrače. On direktno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukrajinski predsjednik Zelenski takođe nema direktan uticaj na pregovore. Ukoliko dođe do mirovnog sporazuma koji bi Ukrajini bio nametnut, Njemačka i drugi iz Evropske unije vjerovatno bi imali samo ulogu da obezbjede mir.
Odbrambena saradnja
Zbog sumnje u to da li će se SAD pod Trampom još uvek pridržavati obaveza NATO o uzajamnoj pomoći, Mertz je još u noći nakon izbora rekao da mu je „apsolutni prioritet“ da Evropljani što prije postignu „pravu nezavisnost od SAD“. U međuvremenu, Mertz je od Bundestaga dobio „šta god je potrebno“ za nadogradnju Bundesvera.
Evropska unija
Mertz je optužio sadašnju vladu sa kancelarom Olafom Scholzom (SPD) na čelu da je zapostavila evropsku saradnju. Posebno je naveo da su oslabili odnosi s najbližim partnerima, Francuskom i Poljskom. On to želi da promeni. Ali ni to neće biti lako.
Trgovinska politika
Trumpove pretnje uvođenjem carina na evropske proizvode još uvijek nisu povučene. On ih povremeno odlaže, a ponekad ih ponovo ističe.
Evropa ne zna šta da očekuje. Ono što je sigurno, jeste da su vremena za transatlantsku trgovinu sve teža. A Njemačka, kao zemlja orijentisana na izvoz posebno je pogođena, jer je njena privreda već dve godine u recesiji.
Kina
Kao izlaz iz trgovinskog sukoba s Trumpom, neki političari u Berlinu i Briselu ponovo žele da se više fokusiraju na poslove sa Kinom. Ali, to više ne ide tako dobro kao prije, kada su njemački izvoznici pravili sjajne poslove u Kini.
Njemački automobili, koji su dugo bili izvozni hit u Kini, sada se tamo sporo prodaju. Sama Kina nudi jeftine električne automobile i uspješno ih prodaje u EU. Evropska unija, s druge strane, sve više zatvara svoje tržište za kineske električne automobile.
Također, Njemačka kao zemlja orijentisana na izvoz, pokušaće da se potrudi da tržišne restrikcije u trgovini s Kinom ne odu predaleko.
Bliskoistočni sukob
Njemačka vlada je po tom pitanju u posebno teškom položaju: kao posljedica nacionalsocijalističke historije s ubistvom miliona Jevreja, bezbjednost Izraela je posebno važna za svaku njemačku vladu.
S druge strane, njemački političari više puta su kritikovali oštre akcije Izraela protiv Hamasa u Pojasu Gaze, ocjenjujući da su nesrazmerne.
Njemačka vlada je takođe u nedoumici zbog naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, zbog sumnje da je počinio ratne zločine u Pojasu Gaze.
Njemačka podržava Međunarodni krivični sud i trebalo bi da uhapsi Netanyahua kada posjeti Njemačku. Međutim, Fridrih Merz je potvrdio da se to ni pod kojim okolnostima neće dogoditi dok je on kancelar.
Zaštita klime
Zeleni su uspjeli da obezbjede značajna ulaganja u klimatsku politiku i ustavnu obavezu o postizanju klimatske neutralnosti do 2045. godine. Međutim, globalno gledano, situacija je drugačija.
Zbog toga će nemačkoj vladi, koja ostaje posvećena zaštiti klime, biti mnogo teže da svoje klimatske ciljeve progura na međunarodnom nivou.
(Vijesti.ba)