Istraživanja pokazuju da gubitak pamćenja može nastati ne samo zbog ozbiljnih povreda glave, već i zbog naizgled nevažnih situacija poput stresa, manjka sna ili čak jakog emocionalnog doživljaja.
Amnezija nastaje kada mozak ne uspije pravilno obraditi ili pohraniti informacije.
Neurolozi s Harvarda otkrili su da nagle promjene u razini kortizola – hormona stresa – mogu privremeno blokirati prijenos podataka u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za dugoročno pamćenje.
Slično se događa i kod tzv. transientne globalne amnezije (TGA), rijetkog fenomena u kojem osoba iznenada izgubi sjećanja na nekoliko sati ili dana, bez jasnog uzroka.
Nešto tako svakodnevno poput naglog ustajanja iz kreveta, snažnog kihanja ili čak hladnog tuša može dovesti do privremene amnezije. Naučnici sa Univerziteta u Cambridgeu zabilježili su slučajeve u kojima su ljudi izgubili pamćenje nakon naglog skoka krvnog pritiska ili blagog poremećaja dotoka kisika u mozak.
Jedan od najzanimljivijih slučajeva zabilježen je u Japanu, gdje je muškarac privremeno zaboravio vlastiti identitet nakon što je popio previše ledene vode tokom vrućeg dana.
Doktori su utvrdili da je nagli temperaturni šok privremeno poremetio rad mozga, stvarajući kratak spoj u neuronskim mrežama zaduženima za pamćenje.
Kako zaštititi mozak?
Svjetski neurolozi preporučuju nekoliko jednostavnih metoda za očuvanje pamćenja:
– Redovno spavanje – mozak obrađuje i pohranjuje informacije tokom sna.
– Kontrola stresa – meditacija i duboko disanje smanjuju rizik od hormonalnih šokova.
– Hidratacija – dehidracija može usporiti moždane funkcije i izazvati zbunjenost.
– Izbjegavanje naglih temperaturnih promjena – postupno izlaganje hladnoći smanjuje rizik od šoka.
Teški oblici amnezije su rijetki, ali povremeni gubitak pamćenja može se dogoditi svakome. Stručnjaci poručuju da većina tih epizoda prolazi brzo i bez trajnih posljedica.
Ako se gubitak memorije ponavlja ili traje duže od nekoliko sati, potrebno je potražiti doktorsku pomoć.
(Vijesti.ba)