Evropa bi trebala dodatno povećati vojnu potrošnju, udružiti resurse u zajedničke odbrambene projekte i kupovati više evropskog naoružanja, prema planu EU predstavljenom u srijedu, koji je potaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću zaštitu SAD-a.
Izvršno tijelo EU-a predstavilo je svoju sigurnosnu strategiju ”Spremnost 2030”, pri čemu je prijetnja ruske agresije u središtu zabrinutosti. Prema procjenama NATO obavještajnih službi, Rusija bi mogla biti sposobna za novi napad na Evropu u roku od tri do pet godina.
Prema ovoj strategiji, države članice će biti podstaknute da većinu svoje vojne opreme nabavljaju u Evropi, sarađujući uglavnom s evropskim dobavljačima – u nekim slučajevima uz pomoć EU-a kako bi se smanjile cijene i ubrzale narudžbe. Kupovina opreme izvan Evrope trebala bi se vršiti samo kada su troškovi, performanse ili kašnjenja u isporuci odlučujući faktori.
– Međunarodni poredak prolazi kroz promjene nezabilježene od 1945. godine. Ovo je ključni trenutak za evropsku sigurnost – izjavila je šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kallas novinarima u Briselu.
Kallas je naglasila da je ruska ekonomija u “potpunom ratnom režimu”, s 40 posto federalnog budžeta namijenjenog vojsci.
– Bez obzira na tekuće pregovore o miru u Ukrajini, ovo je dugoročno ulaganje u dugoročni plan agresije – poručila je.
Zemlje EU-a već su počele jačati vlastite odbrambene kapacitete kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Između 2021. i 2024. godine povećale su izdvajanja za odbranu za više od 30 posto.
(Vijesti.ba / Fena)