Ako je centralna potjernica raspisana za nekom osobom, svaka od 16 policijskih agencija i uprava u Bosni i Hercegovini treba da je hapsi.
Tako bar propisuju važeći zakoni na svim nivoima vlasti, od kantonalnog, preko entitetskog do državnog, piše Radio Slobodna Evropa.
Što bi značilo da bi i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske trebalo da hapse predstavnike rukovodstva ovog bh. entiteta za kojima je raspisana potjernica – Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
Ipak, još ranije je ministar unutrašnjih poslova RS, Siniša Karan, rekao da niko neće biti hapšen.
Predsjednik, premijer i šef Parlamenta RS – Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić – osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta.
Isti dan, iz Suda BiH je saopšteno da jedino mogu potvrditi da su donijeli “rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH kojim je određena mjera pritvora osumnjičenim”.
Nadležnosti policija u BiH
U Bosni i Hercegovini na državnom nivou rade tri policijske agencije, na entitetskim nivoima po jedna, i jedna u Brčko Distriktu. Svih deset kantona u entitetu Federacija BiH takođe ima svoje policije.
Zbog složenog državnog ustrojstva, pojedine nadležnosti im se preklapaju.
Praktično sve policijske agencije u zemlji imaju među svojim nadležnostima spriječavanje vršenja krivičnih djela, otkrivanje njihovih počinilaca, rasvjetljavanje djela i saradnju sa nadležnim tužilaštvima.
SIPA je posebno posvećena sprečavanju, otkrivanju i istrazi “organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškog finansijskog kriminala”.
Osim toga, nadležni su za izvršavanje naloga Suda i glavnog tužioca BiH, i sprovođenje međunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji.
Granična policija BiH je nadležna za kontrolu državne granice, sprovođenje zakona o kretanju i boravku stranaca, te za krivična djela usmjerena protiv bezbjednosti granice.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je odgovorna za komunikaciju između policijskih tijela u državi, te zaštitu lica i objekata organa BiH, kao i diplomatsko-konzularnih organa.
Prema Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima RS, “Ministarstvo obavlja poslove državne uprave koji se odnose na zaštitu od ugrožavanja Ustavom utvrđenog poretka i ugrožavanja bezbjednosti RS, zaštitu života i lične bezbjednosti građana”.
U obavljanju ovih poslova, sarađuju sa drugim organima RS, FBiH, Brčko Distrikta, države BiH i međunarodnim agencijama za sprovođenje zakona.
Zakon o unutrašnim poslovima FBiH propisuje, između ostalog, da su oni nadležni za “sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga i organiziranog kriminala, te pronalaženje i hvatanje učinilaca tih krivičnih djela i njihovo privođenje nadležnim organima”.
Šta se dešava nakon hapšenja?
Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojašnjava Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine, policijski organ koji uhapsi osobu za kojom je raspisana potjernica, prvo to javlja tijelu koje je potjernicu i raspisalo.
“U ovom slučaju javljaju Tužilaštvu BiH, i onda se privede osoba u Tužilaštvo, i onda oni dalje postupaju sa tom osobom u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima”, pojasnio je Mektić.
On navodi da se centralna potjernica, kojoj se moraju povinovati sve policije u BiH, može raspisati na osnovu naredbi svih sudova i tužilaštava u BiH.
Šta ako policija odbije hapšenje?
Neizvršavanje odluka suda predstavlja krivično djelo, ističe Dragan Mektić.
“Odgovorna osoba, ja ne znam sad tačno koliko je zakonom u ovom slučaju propisana kazna, ali u svakom slučaju to predstavlja krivično dijelo i odgovorna osoba se može procesuirati.
Krivični zakon BiH propisuje zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina u slučaju neizvršavanja odluka državnog Suda.
Mektić ističe da je odgovorna osoba za ovo neizvršenje u pravilu rukovodeći radnik u nadležnoj policijskoj stanici.
“To se podrazumijeva kao teža povreda radne dužnosti i uporedo može ići disciplinski postupak”, ističe bivši ministar, ali naglašava da je ovdje krivična odgovornost ključna.
Dodaje da u slučaju da se policijske agencije ogluše o naredbe sudova i tužilaštava, Ministarstvo bezbjednosti nema druge poluge moći.
Međunarodna potjernica – sljedeći korak
U slučaju da osoba za kojom je raspisana potjernica pređe granicu, za njom se raspisuje međunarodna potjernica.
Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da tu potjernicu raspisuje nadležno ministarstvo, a u ovom slučaju je to Ministarstvo pravde BiH.
Ukoliko lice u inostranstvu bude uhapšeno po međunarodnoj potjernici, preko Interpola se o tome obavještava Ministarstvo pravde BiH.
Bosna i Hercegovina, pravosudne institucije su raspisale više od stotinu potjernica za građanima BiH bez objavljene fotografije tražene osobe.
Nakon toga, ministarstvo prosljeđuje informaciju sudu ili tužilaštvu koji je raspisao potjernicu, koji onda treba da dostavi prijedlog za izručenje i kompletnu ekstradicijsku dokumentaciju, da se dostavi zemlji odakle osoba treba biti izručena.
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima takođe predviđa mogućnost da ministar pravde BiH podnosi molbu za izručenje lica koje se nalazi u stranoj državi, ukoliko se protiv njega u BiH vodi krivični postupak ili mu je izrečena kazna zatvora.
Bh. organ za saradnju sa Interpolom dogovara tehničke detalje izručenja sa Interpolom druge države, a preuzimanje i transfer te osobe vrši Granična policija BiH.
(Vijesti.ba)