“Od preko milion izbjeglica koje su 2022. i u prvoj polovini 2023. godine pristigle u Njemačku, od radno sposobnih osoba starosne dobi od 25 do 59 godina 19 posto je zaposleno”, piše u saopćenju.
U ostatku stanovništva iste starosne grupe je zaposleno njih 85 posto.
Kao razlozi za nisku stopu zaposlenosti navodi se podatak da se kod velikog broja izbjeglih radi o samohranim majkama s djecom, kao i nepoznavanje njemačkog jezika.
Kako nadalje proizilazi iz statistika, 70 posto izbjeglica iz Ukrajine su ženskog, 30 posto muškog spola.
Velik broj izbjeglica trenutno pohađa kurseve njemačkog jezika, pa i zbog toga nisu na raspolaganju tržištu rada.
Statistika ukazuje i na visoki postotak izbjeglica s akademskim obrazovanjem.
Među izbjeglicama između 25 i 59 godina starosti njih 45 posto posjeduje diplomu neke visokoškolske ustanove.
U ostatku njemačkog stanovništva je taj udio znatno niži, 28 posto.
Ministar rada Hubertus Heil je u novembru najavio mjere za ubrzanje integracije izbjeglica u njemačko tržište rada i za one izbjeglice koje još ne raspolažu dovoljnim poznavanjem njemačkog jezika.
Za razliku od ostalih izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom, izbjeglice iz Ukrajine od prvog dana boravka u Njemačkoj imaju pravo na puni iznos socijalne pomoći.
Od januara socijalna pomoć, takozvana građanska naknada, iznosit će 563 eura po odraslom članu domaćinstva.
Uz to, država još plaća dječju nadoknadu i pokriva troškove stanarine i režija.
Prema posljednjem ispitivanju Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB), 27 posto izbjeglih Ukrajinaca je zadovoljno životom u Njemačkoj, što je sedam posto više nego prilikom posljednjeg ispitivanja prije godinu.
(Vijesti.ba)