Svjetski dan bubrega obilježava se 13. marta u cilju podizanja svijesti o važnosti zdravlja bubrega, upoznavanja faktora rizika i načina života s bolešću bubrega.
– Ove godine, na Svjetski dan bubrega, zbog rastućeg broja oboljelih od hronične bubrežne bolesti, naglasak je na ranoj dijagnostici oboljenja bubrega. Hronična bolest bubrega kao postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega koji se dešava u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, pritajena je bolest koja često napreduje neopaženo. Ukoliko nije otkrivena i liječena na vrijeme, CKD dovodi do zatajenja bubrega i teških komplikacija, a uzrok je i prerane smrtnosti – izjavila je dr. Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, 2.391 osoba oboljela je od nekog od oblika zatajenja bubrega. Iste godine, od ove bolesti umrle su 364 osobe.
– Po kantonima, stopa smrtnosti na 10.000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu, zatim u Unsko-sanskom te Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom i Zeničko-dobojskom. U ostalim kantonima zabilježene su niže stope smrtnosti na 10.000 stanovnika – kazala je Žiga.
Glavni faktori rizika za bolesti bubrega općenito su: dijabetes, visok krvni pritisak (hipertenzija), kardiovaskularne bolesti, gojaznost, porodična historija bolesti bubrega, sklonost stvaranju kamenaca u bubregu, začepljenja urinarnog trakta te policistična bolest bubrega.
– Simptomi bolesti bubrega variraju od osobe do osobe i zavise od vrste i težine osnovne bolesti. Važno ih je na vrijeme prepoznati, kako bi se poduzela adekvatna dijagnostika i liječenje i spriječio nastanak hronične bubrežne bolesti – kazala je Žiga.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega općenito su: oticanje lica. Često se bolesti bubrega ispoljavaju otocima lica, stopala i trbuha. Karakteristika otoka u sklopu bubrežnih bolesti je da se obično najprije primijete na kapcima (periorbitalni edemi) i najuočljiviji su ujutro.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega su i visok krvni pritisak, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, anemija i malaksalost, nespecifične tegobe-bolovi u leđima, čitavom tijelu, svrbež i grčevi u nogama te urinarne tegobe – smanjenje količine urina, pečenje pri mokrenju, prisustvo krvi u urinu, tanji mlaz urina, mokrenje sa prekidima.
– Pojava nekih od navedenih simptoma ne znači nužno da postoji bolest bubrega. Ipak, u slučaju njihovog prisustva, potrebno je obratiti se ljekaru, da bi se isključila ili potvrdila bolest bubrega – kazala je Žiga.
Prema njenim riječina, kako bi se prevenirala hronična bolest bubrega potrebno je imati redovnu fizičku aktivnost koja pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i šećera u krvi. Na taj način smanjuje se rizik od dijabetesa tip 2 i hipertenzije, samim tim i rizik od nastanka hronične bolesti bubrega.
Potrebno je kontrolirati krvni pritisak. Pravilno se hraniti i smanjiti unos procesuirane hrane, šećera, masnoća i mesa te ograničiti unos soli, čime se prevenira hipertenzija i pojava kamenaca u bubrezima.
– Održavanjem normalne tjelesne težine, takođe se prevenira dijabetes, srčana i druga oboljenja, povezana sa hroničnom bolesti bubrega. Prestanak konzumacije cigareta jer pušenje pospješuje nastanak ateroskleroze, što smanjuje opskrbu bubrega krvlju, time i njihovu normalnu funkciju. Ne pretjerivati sa lijekovima protiv bolova-nesteroidni antiinflamatorni lijekovi kao vrsta analgetika mogu čestom upotrebom oštetiti bubrege. Unos dovoljne količine vode je neophodan, kako bi se lakše eliminirali toksini iz organizma i spriječilo nastajanje kamenaca. Ukoliko postoji jedan ili više rizikofaktora za nastanak hronične bolesti bubrega, preporučuje se kontrola stanja bubrega barem jednom godišnje – istakla je dr. Žiga, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
(Vijesti.ba / FENA)